"Bog je mlad" - knjiga-intervju pape Franje

U vidiku Svjetskoga dana mladih, koji se na biskupijskoj razini slavi sljedeće nedjelje, na Cvjetnicu, sutra, 20. ožujka, će se u knjižarama u cijelom svijetu pojaviti knjiga-intervju s papom Franjom, 33-godišnjega novinara i pisca Thomasa Leoncinija. U Italiji će knjigu objaviti Piemme, nakladnička kuća iz grupe Mondadori, koja se brine za prava na knjigu u cijelom svijetu. U Hrvatskoj knjigu objavljuje Verbum iz Splita.

Talijanski dnevnici Il Corriere della Sera, La Repubblica, La Stampa i Avvenire, objavili su danas neke dijelove iz knjige, koja na neki način najavljuje i priprema za sinodu o mladima koja će se održati u Vatikanu u listopadu ove godine.

Mladi su proroci s krilima

Mlada osoba ima nešto proročko, i ona treba to uočiti – kaže Papa. Treba biti svjesna da ima krila proroka, držanje proroka, sposobnost prorokovanja, sposobnost govora ali i činjenja. Istina je da je današnji prorok sposoban osuđivati, ali i otvarati mogućnosti. Mladi imaju obje odlike. Znaju osuđivati, ali mnogo puta svoju osudu ne izraze dobro. A sposobni su također istraživati budućnost i gledati naprijed.

Današnji mladi rastu u iskorijenjenom društvu

Da bi shvatio današnje mlade trebaš ih razumjeti u pokretu, ne možeš stajati na mjestu i očekivati da ćeš se naći na istoj valnoj dužini – napominje papa Franjo. Ako želimo razgovarati s mladim čovjekom, trebamo biti 'pokretni', tada će on usporiti kako bi nas saslušao, i sâm će odlučiti da to učini. A kada uspori započet će drugi pokret: kretanje u kojemu će mladi čovjek ići sporijim korakom, kako bi ga se saslušalo, a stariji će ubrzati da bi pronašli točku susreta. I jedni i drugi se trude: mladi se trude ići polakše, a stariji brže. To bi moglo – prema Papinim riječima – biti znak napretka. (…)

Moliti oproštenje od naše mladeži

Trebamo od naših mladih tražiti oproštenje, jer ih ne shvaćamo uvijek ozbiljno. Ne pomažemo im uvijek vidjeti put i priskrbiti si sredstva koja bi im omogućila da ne budu odbačeni. Često ih ne znamo potaknuti da sanjaju i nismo u stanju oduševiti ih – upozorava Papa. Normalno je tražiti novac kako bi se zasnovala obitelj, izgradila budućnost, te kako bi se izišlo iz podređenosti u odnosu prema odraslima, koje danas kod mladih predugo traje. Važno je, međutim, izbjeći žudnju za zgrtanjem.

Rad je hrana duše, a ne novac

Posla bi trebalo biti za sve ljude – ističe Papa. Svako ljudsko biće treba imati konkretnu mogućnost za rad, da samome sebi i svojim dragima pokaže da može zaraditi za život. Ne može se prihvatiti iskorištavanje, ne može se prihvatiti da brojne mlade njihovi poslodavci iskorištavaju lažnim obećanjima, plaćama koje nikada ne stižu, uz izgovor da su mladi te trebaju steći iskustvo. Ne može se prihvatiti da poslodavci nameću mladima neizvjestan, ili čak neplaćen posao, kao što se događa. (…) Mladi traže da ih čujemo, a naša je dužnost slušati ih i prihvatiti, a ne iskorištavati. Tu nema prihvatljivih izgovorâ.

Previše roditelja odgaja djecu za kulturu prolaznosti

Čini se kao da su odrastanje, starenje i dozrijevanje nešto loše – primijetio je među ostalim papa Franjo. To je sinonim istrošenoga i neispunjenoga života. Danas izgleda da se sve treba uljepšati i maskirati. Kao da sâm život nema smisla. Nedavno sam govorio o tomu kako je žalosno to što neki žele napraviti lifting i na srcu! – istaknuo je te dodao – Kako je tužno to što neki žele izbrisati tragove tolikih susreta, tolikih radosti i žalosti! Odrasli se prečesto prave mladima, osjećaju potrebu da budu na razini adolescenata, a ne shvaćaju da je to zavaravanje. To je đavolska igra – istaknuo je Papa.

Ne mogu shvatiti – dodao je – kako se odrasla osoba može osjetiti suparnikom s dječakom, ali nažalost, to se sve češće događa. (…) Previše je roditelja koji su u glavi adolescenti, koji se igraju vječnoga površnog života te, svjesno ili nesvjesno, svoju djecu čine žrtvama te izopačene igre površnosti. Jer, s jedne strane podižu djecu usmjerenu prema kulturi površnosti, a s druge ih odgajaju sve više ukorijenjene u društvu koje nazivam upravo „iskorijenjenim“.

Stari sanjari i mladi proroci spas su našega iskorijenjenoga društva

Odrasli često iskorjenjuju mlade, čupaju njihovo korijenje umjesto da im pomognu biti proroci za dobro društva; prave od njih siročad i odbačene. Današnji mladi rastu u iskorijenjenom društvu – istaknuo je Sveti Otac. (…) Danas izgleda da nam društvene mreže nude taj prostor povezivanja s drugima; Internet mladima pruža osjećaj da su dio jedinstvene skupine. Ali problem s Internetom jest sama njegova virtualnost; web mlade ostavlja u zraku i zbog toga ih čini krajnje nestalnima. (…) Mislim da je dijalog snažan način na koji se možemo spasiti; dijalog mladih sa starijima; interakcija između starih i mladih, čak preskačući, privremeno, odrasle.

Mladi i starije osobe trebaju razgovarati, i to sve češće; to je hitno potrebno! Inicijativu trebaju preuzeti stariji jednako kao i mladi – istaknuo je Papa. (…) Ali ovo društvo odbacuje i jedne i druge, odbacuje mlade kao što odbacuje starije osobe. Ipak, spas je starijih u tomu da mladima predaju sjećanje; to starije osobe čini istinskim sanjarima budućnosti; dok je spas mladih u primanju tih pouka, tih snova, i njihovo nastavljanje u proroštvu. (…) Stari sanjari i mladi proroci put su spasenja za naše iskorijenjeno društvo; dva naraštaja odbačenih mogu spasiti sve ljude.

 Bog je mlad jer sve čini novim, i jer je društven

Bog je Onaj koji stalno obnavlja, jer On je uvijek nov; Bog je mlad! – istaknuo je papa Franjo. Bog je Vječni kod kojega nema vremena, ali je u stanju obnavljati, stalno se pomlađivati i sve pomlađivati. Najistaknutija obilježja mladih, i Njegova su obilježja. Mlad je jer sve čini novim i voli novìne; jer iznenađuje i voli iznenađenost; jer zna sanjati i željan je naših snova; jer je jak i oduševljen; jer uspostavlja odnose i od nas traži da činimo isto, društven je.

Pred očima mi je lik mladića i vidim da i on ima mogućnost biti „vječan“, stavljajući u igru svu svoju čistoću, svoju kreativnost, hrabrost, svoju energiju, popraćene snovima i mudrošću starijih. To je krug koji se zatvara, koji stvara novi kontinuitet i podsjeća me na predodžbu vječnosti – kazao je papa Franjo.