2018-03-15 19:48:00

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj - Vedran Šmitran


U organizaciji Križarske organizacije, u utorak, 13. ožujka, u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu održana je akademija u prigodi proslave Papinoga dana. Obilježavanje ovoga Dana inicirao je još 1925. godine bl. Ivan Merz, s ciljem posebne molitve za papu na dan njegova izbora. Akademija je započela kratkim filmom o pontifikatu pape Franje te molitvom duhovnika križara vlč. Stjepana Škvorca. Uslijedilo je izlaganje o temi „Sveti Josip zaštitnik Hrvatske“, koje je u kontekstu povezanosti pape Franje sa sv. Josipom održao rektor Nacionalnoga svetišta sv. Josipa u Karlovcu mons. Antun Sente, ml.. Potom je sveučilišni kapelan na Hrvatskome katoličkom sveučilištu vlč. Odion Singbo održao predavanje pod naslovom „Papa Franjo o izazovima suvremenih tehnologija“.

Zahvaljujući križarima na organiziranju akademije, tajnik Apostolske nuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Janusz Stanislaw Blachowiak podijelio je s okupljenima svoje sjećanje na susret s kardinalom Bergogliom za vrijeme svoga studija na Papinskoj crkvenoj akademiji u Rimu. Predsjednik Akademije pozvao je kardinala Bergoglia na večeru. On je na odlasku pristupio svakome od nas te pružajući ruku rekao: 'Moli za mene!'. Svaki put kad gledam Angelus i čujem riječi kojima Papa poziva vjernike – 'Molim vas, ne zaboravite moliti za mene!' – prisjetim se one večeri u Rimu. Stoga mi dopustite da i ja vas zamolim: molim vas, nemojte zaboraviti svaki dan moliti za papu Franju – kazao je mons. Blachowiak.

Vezano uz mnoštvo upita o stajalištu Katoličke Crkve u Hrvatskoj o tzv. Istanbulskoj konvenciji, Tiskovni ured Hrvatske biskupske konferencije izvijestio je da se na mrežnim stranicama HBK (na poveznici http://www.hbk.hr/?type=vijest&ID=679), mogu naći svi dosadašnji dokumenti pojedinih tijela HBK o tome pitanju. Kronološkim redom, to su: poruka biskupa HBK „Muško i žensko stvori ih“ od 15. listopada 2014. godine; Priopćenje sa sjednice Vijeća HBK za život i obitelj od 12. rujna 2017. godine; Priopćenje s 55. plenarnog zasjedanja HBK od 13. listopada 2017. godine te poruka biskupa HBK „Založiti se za temeljne vrjednote obrazovanja i obitelji“ od 30. studenog 2017. godine.

Sisački biskup Vlado Košić uputio je danas (15. ožujka) pismo vjernicima u povodu najave skore ratifikacije Istanbulske konvencije u Hrvatskome saboru. U pismu koje će biti pročitano u nedjelju, 18. ožujka, na kraju svih euharistijskih slavlja s narodom, sisački biskup ističe sijedeće: „Od Hrvatske Europska komisija traži da se prihvati i ratificira tzv. Istanbulska konvencija koja pod plaštem zaštite prava žena nameće rodnu ideologiju koja je neprihvatljiva kršćanskoj antropologiji i našim shvaćanjima čovjeka kako ga je Bog stvorio, kao muško i žensko. Vladajući pokazuju neshvatljiv sluganski mentalitet prihvaćanja svega što nam drugi nameću, premda to odbijaju neke članice EU jer se ponašaju kao svaka suverena zemlja. Stoga vas potičem: da se molite, osobno i po obiteljima, da se organizira i zajednička molitva u župnoj crkvi i u kapelama jedan dan koji je najprikladniji u tjednu. To može biti klanjanje pred Presvetim ili molitva krunice na tu nakanu: da se ne ozakoni rodna ideologija u Hrvatskoj. Da podržite sva demokratska sredstva da se ta pošast ne usvoji i da vršite pritisak na naše predstavnike odnosno zastupnike u Hrvatskom saboru u tom pogledu. Neka nam se Bog smiluje! Molimo zagovor svetog Josipa, zaštitnika domovine Hrvatske, molimo zagovor sv. Kvirina i bl. Alojzija Stepinca, biskupa i mučenika“ – istaknuo je sisački biskup Vlado Košić.

Istim povodom, Protestantska reformirana kršćanska Crkva u Republici Hrvatskoj objavila je izjavu u kojoj ističe kako „zaštita žena od svake vrste nasilja svakako traži djelatan angažman svih struktura društva. Kao kršćani zalažemo se za poštivanje i zaštitu svake osobe te suzbijanje nasilja bez obzira na spolnu, nacionalnu, rasnu, vjersku ili svaku drugu pripadnost. No, evidentna je činjenica da se, kada je riječ o Istanbulskoj konvenciji, ne govori samo o zaštiti žena od nasilja, već se hrvatskom društvu nameće rodna ideologija koja je suprotna svjetonazoru većine građana Republike Hrvatske i vrijednostima koje baštini hrvatsko društvo. (...) Sprječavanje nasilja nad ženama već je ugrađeno u naše zakonodavstvo, a sve ono što još eventualno nije, može se ugraditi bez ideoloških dodataka“ – stoji među ostalim u izjavi koju je objavio Biskupski ured Protestantske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj.

Mons. dr. Eduard Peričić, svećenik Zadarske nadbiskupije i hrvatski crkveni povjesničar, pokopan je u subotu, 10. ožujka, u svojoj rodnoj župi sv. Kasijana u Sukošanu. Svetu Misu zadušnicu u crkvi Svih svetih na groblju u Sukošanu predslavio je zadarski nadbiskup Želimir Puljić.

Tri su velika prinosa i zasluge kojima je don Eduard podržao razvoj Katoličke Crkve u Hrvatskoj i to baš u odnosu na Svetu Stolicu i sv. Ivana Pavla II. kojega je osobno poznavao i susretao. Don Eduard je uvelike pridonio završnoj proslavi svehrvatskog crkvenog i narodnog jubileja „Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata“ – proslavi Branimirove godine u Zadru i Ninu 1. i 2. rujna 1979. godine. Drugo, tim povodom, ususret toj proslavi, papu Ivana Pavla II. u osobnim susretima u Vatikanu upoznavao je s poviješću hrvatskog naroda i njegova odnosa prema Svetoj Stolici. Treće, mons. Peričić radio je nekoliko mjeseci na izradi pozicije u Rimu za proglašenje Alojzija Stepinca blaženim i svetim, pomogavši tako postulatoru dr. Jurju Batelji. Mons. Peričić posredno je povezan i s inicijativom utemeljenja Doma hrvatskih hodočasnika u Rimu, kroz koji je u protekle 33 godine prošlo više od 50.000 hrvatskih hodočasnika.

Mons. Eduard Peričić bio je predavač crkvene povijesti na Visokoj teološko-katehetskoj školi u Zadru od 1992. do 2009. godine. Za svećenika je zaređen 1963. godine u Zadru, a njegovo svećeničko geslo bilo je: „Da svi budu jedno“. Osobito se bavio proučavanjem srednjovjekovne crkvene i političke povijesti i u tom je području objavio mnoge znanstvene radove. Od 1971. g. bio je član Hrvatskoga mariološkog društva, a od 1985. godine redoviti član Papinske međunarodne marijanske akademije. Okrijepljen otajstvima vjere, mons. Peričić preminuo je u četvrtak, 8. ožujka, u Zadru, u 84. godini života i 56. godini svećeništva.








All the contents on this site are copyrighted ©.