Vijesti iz života Ckve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je u utorak, 20. veljače, u Nadbiskupskome dvoru, generalnog ministra Reda franjevaca konventualaca fra Marca Tascu koji od 19. do 23. veljače predsjeda Redovitom provincijskom kapitulu Hrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca u Zagrebu. U pratnji generalnoga ministra bili su provincijalni ministar fra Josip Blažević i generalni asistent Reda fra Miljenko Hontić – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Slavljenje kapitula nije tek pravni događaj, nego prvenstveno duhovno-karizmatski susret, mjesto evanđeoskoga raspoznavanja i susretište autentičnosti bratstva – istaknuo je na početku kapitula fra Josip Blažević, koji je jučer ponovno izabran za službu provincijalnog ministra, od 2018. do 2022. godine.

Korizmena duhovna obnova za svećenike u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji okupila je jučer (21. veljače) u marijanskom svetištu i duhovnom centru u Vepricu oko 130 svećenika pod vodstvom nadbiskupa Marina Barišića. Susret je započeo pokorničkim bogoslužjem koje je predvodio opuzenski župnik don Hrvoje Dragun, promišljajući o sedam riječi koje je Isus uputio s križa.

U drugome dijelu, predavanje u formi duhovnoga razmatranja održao je isusovac o. Ante Tustonjić, koji je pokušao odgovoriti na pitanje: kakvoga svećenika danas vjernici trebaju? Primijetivši da se danas ne samo mladi nego i odrasli sve više otuđuju, unatoč brojnim komunikacijskim kanalima, istaknuo je kako zadaća svećenika u naše doba nije više (u prvom redu) prenošenje znanja, izobrazba i školstvo, kao u prijašnja vremena, već mu je prva zadaća pokazati ljudima što da učine sa znanjem koje imaju, poučavati ih kako se Bogu približiti u osobnoj molitvi, pomoći im da budu dobri ljudi i kršćani. Druga važna uloga današnjeg svećenika jest da bude „apostol Božje utjehe i radosti. Molimo Boga milost da budemo radosni svjedoci. Posvetimo se poslu koji samo mi možemo i moramo činiti. Što danas ljudi očekuju od svećenika? Ne trebaju 'frajera', nego svjedoka i učitelja vjere – poručio je o. Tustonjić, pozvavši svećenike da u svom pastoralnom radu još više pozornosti posvete obiteljima i promicanju pozitivne slike braka i obitelji, jer u obitelji se prenose vrednote i o obitelji ovisi kakva će nam biti budućnost. Stavio im je na srce riječi o. Ante Gabrića: „Gori i izgori! Daj Isusu sve – i ono malo više!“ Susret je zaključen euharistijskim slavljem koje je predvodio nadbiskup Barišić.

Na prvu korizmenu nedjelju, 18. veljače, u Svetište hrvatskih mučenika na Udbini hodočastili su djelatnici i polaznici Hrvatskoga vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Zagrebu, kadeti XIII. i XIV. naraštaja. Ovo je već druga godina kako djelatnici i kadeti prilikom dvotjednog zimskog kampa u vojarni „Josip Jović“ u Podudbini nedjeljom posjećuju Svetište hrvatskih mučenika. Unatoč nepovoljnim vremenskim prilikama, djelatnici i kadeti su kao pravi hodočasnici prepješačili više kilometara od vojarne do svetišta. Župljani su hodočasnike po njihovu dolasku počastili okrepom, nakon čega je uslijedio duhovni program – pokorničko bogoslužje i euharistijsko slavlje koje je predvodio rektor svetišta vlč. Josip Šimatović, u koncelebraciji s provincijalom hrvatskih salezijanaca don Pejom Orkićem. Nakon misnoga slavlja rektor je hodočasnicima predstavio svetište te ih upoznao s idejom i porukom Crkve hrvatskih mučenika.

Sutra, 22. veljače, navršava se točno 50 godina od ustanovljenja „Kršćanske sadašnjosti“, pa će se i „Teološki četvrtak“ održati na temu „Kršćanska sadašnjost i koncilska obnova u nas“. Inače, središnja proslava ovoga jubileja bit će 12. lipnja, kada će se održati znanstveni kolokvij o temi „Vjera i kultura", priredit će se prigodna akademija i slaviti zahvalno euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali. „Kršćanska sadašnjost“ najveći je hrvatski crkveni izdavač; nakladnik Biblije, liturgijskih knjiga, crkvenih dokumenata, teološke, duhovne i vjerske literature, kao i audiovizualnih sredstava i pomagala. Osim izdavačkom i nakladničkom djelatnošću, KS priređuje znanstvene simpozije, a aktivna je i na medijskome području.

Kad je riječ o povijesti, valja reći da je upravo 22. veljače 1968. godine dekretom zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Franje Šepera osnovana crkvena ustanova pod imenom „Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije 'Kršćanska sadašnjost'". Bio je to formalni početak djelovanja nove ustanove za kojom je naša Crkva, stiješnjena komunističkim represijama, čeznula. No, već i prije, točnije neposredno nakon završetka Drugoga vatikanskog sabora, skupina znamenitih teologa sa suradnicima, od kojih se kasnije izdvojila tzv. „zagrebačka trojka“ – Tomislav Janko Šagi-Bunić, Vjekoslav Bajsić i Josip Turčinović – 1966. godine pokrenula je časopis „Svesci – Kršćanska sadašnjost“. Kršćanska sadašnjost objavila je cijele biblioteke suvremene teološke misli, crkvenih dokumenata, liturgijskih knjiga, povijesnih vrela, popularnoga duhovnog i teološkog štiva te knjiga za djecu, čime je osobito snažno utjecala na općecrkvenu kulturu, a sasvim posebno i na razvoj hrvatske teološke misli. Nakon izdanja tzv. Zagrebačke Biblije (1974.), KS je tiskala više prijevoda Novoga zavjeta, posebice poznatoga Duda-Fućakovog, te je izdala cijeli niz Biblija, od tzv. Franjevačke do Jeruzalemske i Ekumenske Biblije, a velik uspjeh postigla je i izdavanjem Ilustrirane Biblije mladih, koja se u KS-u tiskala na 11 svjetskih jezika te se distribuirala posebice po zemljama iza tzv. „Željezne zavjese". Svojevremeno je KS upravo i s tog razloga nazivana najvećom katoličkom izdavačkom kućom od Beča sve do Vladivostoka.