Vijesti iz života Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

Sve su biskupije u Hrvatskoj u znaku trodnevne priprave za Stepinčevo 10. veljače. Zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski prvog dana trodnevnice predvodio je misu pored blaženikova groba u zagrebačkoj katedrali. „I mi kršćani često smo u iskušenju da svoju vjeru svedemo na niz vanjskih obreda, nekih čina. Osnovno je pitanje stojimo li pred njima sa strahopoštovanjem pred svetim Bogom, ili s osjećajem puke zakonske obveze i navike. Ako bi se naše kršćansko ponašanje i djelovanje svelo samo na propise i zakonske norme, oni postaju nerazumljivi, neprihvatljivi i na kraju se u praktičnom životu napuštaju. Posljedice su svakome vidljive. Nije rijedak slučaj da se česti posjetitelji crkve, kod kuće, na ulici, na radnom mjestu pretvaraju u neljude. Kako se često prevarimo u ljudima. Naime, lijepo lice zna sakriti pokvareno srce, a tko se poput Pilata poziva na čiste ruke, često puta ima nečistu savjest. Raskol između riječi i djela, između ispovijedanja vjere i života, to je naša stvarnost", rekao je u homiliji biskup Gorski. Naglasio je da je to dobro vidio i blaženi Alojzije. Nadalje, biskup je upitao: „Čime hranimo onog nutarnjeg čovjeka? Kojim slikama i kojim riječima, kojim sadržajima. Nikad u povijesti nismo imali toliko mogućnosti dohvatiti toliko različitih sadržaja i svi oni koje upijamo formiraju nas“. „Ako smećem ne želimo hraniti tijelo, zašto dopuštamo da time hranimo dušu? Naivan je svatko tko misli da ono što čita, što gleda, što sluša, ne utječe na njega. To nas formira, formira našeg nutarnjeg duhovnog čovjeka. Iz tog nutarnjeg čovjeka izlaze naša djela, istaknuo je biskup Gorski, dodajući kako odgoj nutarnjeg, duhovnog čovjeka počinje u obiteljima. Zato se bl. Alojzije svim silama trudio sačuvati katoličke obitelji, čuvajući pravo na poštivanje nedjelje, istaknuo je biskup Gorski, a prenijela IKA.

U Hvaru je proslavljen blagdan sv. Križića. Svečano misno slavlje predvodio je hvarski-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk koji je u propovijedi istaknuo da su u vremenu krvarenja raspela na početku 16. stoljeća u Hvaru postojala dva „tabora" iz kojih su ljudi jedni na druge gledali kao neprijatelji umjesto da se gledaju kao braća i bližnji. Istina je da su plemići činili grozna zlodjela, a budući da su bili na vlasti, pučani su bili nemoćni i bili su prisiljeni trpjeti njihove opačine. Nažalost, kad su odlučili suprotstaviti se vlastodršcima, izabrali su pogrešan način, odnosno odlučili su na nasilje odgovoriti nasiljem. Pritom su vjerovali da će im Bog pomoći u namjeri da ubiju određene plemiće, te su se zakleli na križ ne bi li u toj namjeri uspjeli. I dogodilo se čudo: raspelo na koje su se urotnici zakleli je prokrvarilo i bilo bi zapravo čudo da se to nije dogodilo, naglasio je biskup Štambuk. Bog je morao upozoriti da se ne može činiti zlo i misliti da se čini dobro vjerujući da će u tom naopakom shvaćanju pomoći Kristov križ. Obraćajući se Hvaranima, biskup Štambuk je zapitao: „Postoje li u ovoj 2018. godini u Hvaru dva 'tabora' i jesmo li konačno nešto naučili od povijesti, koju rado zovemo 'učiteljicom života'? Molim vas, dragi vjernici, da zaboravimo suprotstavljene 'tabore' i sve vrste raznih podjela, da svi budemo jedno u Gospodinu. Neka nas ovaj događaj krvarenja križa iz davne 1510. potakne da poštujemo i zavolimo jedni druge i da budemo dostojni sluge križa Gospodnjeg.

U Sisku je u dvorani Benedikta XVI. sisačkog Velikog Kaptola u organizaciji Ureda za promicanje socijalnog nauka Crkve održan tradicionalni „Molitveni doručak". Glavni govornik bio je zastupnik u Hrvatskom saboru Davor Ivo Stier, koji  je govorio o ulozi kršćana u europskoj i hrvatskoj politici. Nakon pročitane Božje Riječi doručak je molitvom otvorio biskup Vlado Košić. Osvrnuvši se na djelovanje kršćanina u europskoj politici, zastupnik Stier je podsjetio na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata kada je u svijetu došlo do oštrih idejno-političkih polarizacija. „Dva temeljna pristupa borila su se za primat. S jedne strane liberalističko-tržišni koji je isticao prava i slobode pojedinca, a s druge strane marksističko-socijalni koji je prednost davao državi i partiji te je imao snažan kolektivistički pristup i koji je u pokušaju realizacije komunizma izravno vodio u totalitarizam. Samo je kršćanska demokracija mogla iznjedriti model socijalno tržišnog gospodarstva, samo je ona polazila od personalističkog pojma osobe, pojma čovjeka kao stvorenja i djeteta Božjeg na čemu se temelji i neotuđivo dostojanstvo čovjeka", rekao je glavni govornik. 

Franjevački samostan u Vukovaru predstavio je projekt Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara. kojim će se kroz ulaganja u obnovu i revitaliziranje kulturnih dobara u sklopu samostana otvoriti novi turističko-edukativni potencijali grada te cjelokupne Vukovarsko-srijemske županije. Gvardijan fra Ivica Jagodić istaknuo je: „Od svog osnutka 1723. godine Franjevački samostan bio je i ostao rasadište vjere, obrazovanja i kulture te čuvar hrvatskog jezika i identiteta. Unatoč brojnim okupacijama te vremenskim nesigurnostima, franjevci su uspjeli očuvati kulturno i umjetničko blago, a po kompleksnosti i cjelovitosti baštine Franjevački samostan svrstan je među najvrjednije spomeničke sklopove kontinentalne Hrvatske te je registriran kao spomenik kulture visoke kategorije.