Papa japanskim studentima: Autentična religioznost pomaže čovjekovu rastu

Papa Franjo se jučer putem izravne video-veze obratio studentima Tokijskog sveučilišta Sofija, izrazivši pritom svoju zabrinutost da bi mladi mogli izgubiti svoje korijene i sjećanje. Mladi bez korijena nemaju sposobnost razviti se – upozorio je Papa, odgovarajući na pitanja mladih. Sveti je Otac kazao da je najbolji način kako pronaći korijene putem međugeneracijskog dijaloga; tako će ponovno otkriti mudrost starijih te vratiti povijest i sjećanje.

Istodobno mladi ne bi smjeli svoja sjećanja, svoju baštinu spremiti u ormar, nego bi trebali zapodjenuti dijalog sa sadašnjošću, usmjeravajući pogled prema budućnosti. Ti će korijeni suočeni s izazovima sadašnjosti donijeti plod, sutra će cvjetati – napomenuo je Sveti Otac, dodajući da mladi ljudi ne mogu mirno stajati, nego bi trebali stalno biti u pokretu i ići još dalje jer s njima se u potpunosti mijenja svijet.

Odgovarajući na pitanje o japanskom obrazovnom sustavu koji teži izgraditi natjecateljsko društvo, odnosno koje stvara muškarce i žene čiji je cilj jedino napraviti karijeru, Papa je upozorio na opasnost obrazovanja koje je u službi meritokracije. Zasluga je vrlo važna, no ako ju se stavi u središte… riječ je o meritokratskom društvu u kojem se ponekad čine vrlo loše stvari kako bi se uspjelo – rekao je papa Franjo te nastavio – Obrazovni sustav koji ne smjera na služenje drugima jest obrazovanje koje teži neuspjehu. Podsjetio je potom na moto spomenutog japanskog sveučilišta koji glasi „Obrazovanje za druge“, sveučilište za druge, sveučilište služenja. To je veliko bogatstvo – istaknuo je Sveti Otac.

Papa je osim toga istaknuo i važnost religijâ za održavanje ravnoteže među narodima i zemljama, a upozorio je također na opasnost fundamentalizma. Religija nije teatralna inovacija – objasnio je Sveti Otac – već svaka religija pomaže rasti. Sjetite se samo velikih muškaraca i žena u povijesti čovječanstva. Oni su bili religiozni ljudi. Svaka istinska i vjerodostojna religijska dimenzija pomaže ti rasti i dok te uči kako nadići samoga sebe, ujedno te podučava da se staviš u službu drugima.

Ako sretnemo osobu koja kaže da je religiozna, a ne „raste“ i nije u službi drugima – nastavio je papa Franjo – onda ta osoba nije religiozna, već je idolopoklonik. Riječ je o ljudima koji traže načine kako da dobiju nešto od tog vjerskog položaja – rekao je Papa te upozorio – Ako se kršćanin ne klanja Bogu i ne služi drugima, onda nije kršćanin. Osvrćući se potom na fenomen fundamentalizma, Sveti je Otac potvrdio da svaka vjeroispovijest ima malenu fundamentalističku skupinu koja ne odgovara religijskom idealu i vodi u ekstremističke čine.

Papa Franjo je govorio i o dvije teme koje su mu na srcu: okolišu i izbjeglicama. Kad je riječ o prvom pitanju, Sveti je Otac napomenuo da je čovječanstvo suočeno sa sljedećom dilemom: ili će okoliš shvatiti zaozbiljno ili će ići prema rubu samouništenja. Moramo biti odgovorni i brinuti se za našu Zemlju. Komentirajući rašumljavanje Amazonije i drugih velikih šuma, upozorio je da će to stvoriti ogromnu neravnotežu.

Papa je zatim govorio protiv gospodarskih interesa koji gledaju samo na sebe same. Ne možemo biti samo u službi novca – istaknuo je – Izgleda da su jedino važni financije i novac. Oni su u središtu pažnje, a sve se drugo žrtvuje poradi njih. Nadalje, ekološka neravnoteža utječe na društvene nejednakosti, stvarajući tako novo siromaštvo – upozorio je papa Franjo.

Govoreći pak o izbjeglicama, Sveti je Otac ponovio da je danas to naročito važan problem, a ujedno i najveća tragedija nakon Drugog svjetskog rata. Riječ je o hitnoj situaciji s kojom se treba suočiti također zato što se ne može odbiti osobu koja bježi od gladi, nasilja i rata. Doista, to je osoba koju trebamo primiti i integrirati, jamčeći obrazovanje i rad, a da ih se pritom ne stavi u geto.

Papa Franjo je u tom kontekstu upozorio da upravo izolacija može biti opasnost za mir tako što potiče terorističke skupine. Papa je potom dodao da migranti moraju poštovati zakone društva koje ih prima, njegovu povijest. Komentirajući pak „demografsku zimu Europe“, kazao je da Europljani nemaju djece i na to će mjesto prije ili kasnije doći pridošlice. Integracija je način na koji će se taj fenomen ostvariti bez trauma.

Sveti je Otac na kraju razgovora s japanskim studentima izrazio nadu da će posjetiti njihovu zemlju i njihov narod koji je bogat idealima, dubokom religioznom sposobnošću. Riječ je o radišnom narodu koji je pretrpio mnogo, ali istodobno je to kultura pretjerane kompetitivnosti i meritokracije, kao i konzumizma – upozorio je. Japan je velika zemlja kojoj se divim – kazao je Papa – Naravno da bih volio doći, već sam primio službeni poziv. Međutim, ne znam hoću li vas moći uskoro posjetiti ili ne, jer trebam obaviti tolika putovanja. No riječ je o narodu koji jako volim. I sretan sam što imate ovakve inicijative za dijalog, za potragu. I dalje budite „nemirni“ i time ćete spasiti vašu tisućljetnu kulturu – zaključio je papa Franjo.