O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran:

Pod predsjedanjem zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića, 10. studenog održana je osma sjednica Predsjedništva Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Nakon molitve za Sinodu i pozdravnih riječi kardinala Bozanića, pročitan je zapisnik sa sedme sjednice Predsjedništva koji je potom jednoglasno prihvaćen. Na sjednici su, među ostalim, razmotrena najvažnija pitanja vezana uz četvrto sinodsko zasjedanje koje će na temu „Crkva zagrebačka u hrvatskome društvu“ biti održano 24. i 25. studenog. Dogovoren je Dnevni red sinodskoga zasjedanja te su predstavljene upute vezane uz pojedina organizacijska pitanja tijekom održavanja četvrtoga sinodskog zasjedanja – priopćilo je Tajništvo Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije.

Svetu misu zadušnicu u povodu 27. obljetnice mučeničke smrti vlč. Antuna Grahovara, župnika sisačke župe Pohoda Blažene Djevice Marije, prošloga je četvrtka (9. studenog) u istoimenoj crkvi na sisačkom Viktorovcu predslavio mjesni biskup Vlado Košić. Župnik Antun Grahovar mučenički je ubijen u svome stanu u noći s 9. na 10. studenog 1990. godine, a na misi za – kako su ga vjernici nazivali – dobrog župnika Tončija, okupili su se brojni vjernici sisačkoga kraja.

Naš je sisački kraj osobito bolno doživio ovo svirepo ubojstvo katoličkog svećenika koji nikome nije činio nikakva zla, ali je trebao biti ubijen kao opomena ili prijetnja strahom da se naš narod uplaši onoga što se spremalo čitavoj našoj Domovini – kazao je biskup Košić, dodavši kako je u Sisačkoj biskupiji ova godina proglašena Godinom bl. Alojzija Stepinca koji je doživio sličnu mučeničku sudbinu: progon i ubojstvo pastira da bi se prestrašilo stado. Sisački biskup ovom se prigodom osvrnuo i na nedavni susret s gradskim vlastima i njihovu zabranu postavljanja spomenika bl. Alojziju Stepincu ispred sjedišta Biskupije. Na tom trgu pred Velikim Kaptolom su nekada stajala, redajući se jedan za drugim, kako su se izmjenjivali režimi, tri spomenika. Odgovor je bio kako tu danas više nema mjesta za spomenik. Pitam se: kome bi usred grada Siska smetao spomenik bl. Alojziju Stepincu, koji mu želi podići Biskupija kao biskupu mučeniku, velikom dobrotvoru i spasitelju mnoge djece u sisačkom prihvatilištu od 1942. do 1943. godine? Pitaju li se oni koji upravljaju našim gradom imaju li pravo provoditi svoju samovolju i nametati svoju ateističku ideologiju većini ili su pozvani svima služiti i za sve se jednako brinuti – upozorio je biskup Košić.

U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Sveučilišnog centra za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu, prošloga je petka (10. studenog) na splitskome KBF-u priređen Ekumenski studijski dan o temi „500 godina reformacije i katolička teologija“. Nazočili su i predstavnici Srpske pravoslavne Crkve te Adventističke Crkve iz Splita.

Zaželjevši dobrodošlicu nazočnima, vršitelj dužnosti dekana KBF-a u Splitu prof. dr. Anđelko Domazet istaknuo je kako ovaj studijski dan želi osvijetliti povijesne okolnosti, teološke ideje i utjecaj koji je Reformacija imala na europsko društvo, a u svjetlu današnjih izazova s kojima se susreće ekumenski pokret i kršćanstvo u cjelini.

Dr. Lidija Matošević sa Sveučilišnog centra Matija Vlačić Ilirik kazala je kako se dosad održao „cijeli niz aktivnosti s našom rimokatoličkom braćom, ekumenski izuzetno kvalitetnih i transparentnih u kojima smo otvorili i načeli neka pitanja, koja su na europskoj razini već i prevladana. Međutim, mi ovdje moramo poštovati i pratiti ritam našega podneblja i našega naroda te se prilagoditi tempu koji ovdje može ići. To ne znači odustajati, niti namjerno usporavati nego s dozom religijskog senzibiliteta za onoga drugoga otvarati pitanja i na njih odgovarati“ – poručila je dr. Matošević.

Dr. Niko Ikić s KBF-a u Sarajevu govorio je o različitom shvaćanju euharistije. Riječ je ovdje o tome što po sakramentima opravdava čovjeka; protestantski je odgovor vjera – „sola fide“; ona je ta koja primatelja sakramenta toliko prožima i otvara Božjem milosnom djelovanju. No, iz te perspektive gledano, ni katolička teologija kasnijih vremena ne osporava primat milosti – istaknuo je dr. Ikić.

Govoreći o „Mariji u misli Martina Luthera“, dr. Mladen Parlov s KBF-a u Splitu kazao je kako Luther o Mariji progovara unutar drugih, njemu puno važnijih teoloških tema, primjerice poput teme opravdanja. Za njega su neupitne dogme o Marijinu bogomajčinstvu te trajnom djevičanstvu, ali druge dvije – o bezgrešnom začeću i uznesenju – budući da nisu potvrđene u Svetom pismu, prepušta slobodnom uvjerenju svakog vjernika – kazao je dr. Parlov.

„700 godina ljekarništva u Dubrovniku“ – naslov je Simpozija koji je u petak, 10. studenog, u staroj franjevačkoj ljekarni u Samostanu Male braće u Dubrovniku okupio brojne znanstvenike, domaće i strane uzvanike. Simpozij je organiziralo Hrvatsko farmaceutsko društvo u suradnji s Franjevačkim samostanom Male braće i ZU Ljekarnom Dubrovnik, a održan je pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Ministarstva zdravstva RH i Ministarstva kulture RH te Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika.

Počeci ljekarništva u franjevačkom samostanu vežu se uz godinu 1317., odnosno uz prelazak franjevaca iz porušenoga Samostana sv. Tome koji je bio izvan zidina na područje unutar samoga Grada. Ljekarna Male braće nije najstarija ljekarna u svijetu, ali je jedina koja je od 1317. godine pa sve do danas zadržala kontinuitet djelovanja, a njezina posebnost je i u tome što nije služila samo franjevcima nego je bila otvorena i za liječenje svih stanovnika.

Gvardijan samostana Male braće fra Veselko Grubišić podsjetio je ovom prigodom na prepoznatljivost Dubrovnika u cijelom svijetu, kao i same ljekarne Male braće, kazavši kako se brojni stranci koji obilaze ljekarnu, osobito oni iz Novoga svijeta, čude kada čuju za 700 godina postojanja ljekarne koja je „ponos ovoga samostana“. Dubrovački biskup Mate Uzinić kazao je da su franjevci, brinući se za tjelesno zdravlje ljudi, stoljećima pokazivali ono milosrdno lice kršćanstva te istaknuo važnost i povezanost brige za duhovno i za tjelesno zdravlje čovjeka.