Vijesti iz Crkve u Bosni i Hercegovini, pripremio msgr. Ivo Tomašević

U organizaciji Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, 27. travnja u Nadbiskupijskom sjemeništu „Petar Barbarić“ u Travniku održan je Četvrti međudekanski susret. Okupljeni, biskupi, provincijali odnosno provincijalni i generalni vikari te 26 od 28 dekana, koliko ih ukupno ima u sve četiri biskupije u Bosni i Hercegovini, upoznati su da su sredstva, prikupljena u Nedjelju solidarnosti u BiH prošle godine, dostavljena na 80 župa koje imaju manje od po 200 vjernika u svim biskupijama u Bosni Hercegovini. Također su upoznati s ovogodišnjim sredstvima nakon čega su izrazili zahvalnost vjernicima koji su svojim darom pokazali spremnost pomoći onima koji su u stvarnim potrebama. Osim ove materijalne potpore, biskupi osobito potiču na međusobnu duhovnu povezanost kroz molitvu i sveto življenje.

Susret je završen svečanim Euharistijskim slavljem u sjemenišnoj crkvi sv. Alojzija Gonzage uza sudjelovanje brojnih hodočasnika koji su molili pokraj groba časnog sluge Božjega Petra Barbarića. Podsjetivši na rečenicu iz Djela apostolskih da se „treba većma pokoravati Bogu negoli ljudima“, dopredsjednik Biskupske konferencije BiH mons. Tomo Vukšić kazao je da „posebice u ove dane jednomu našemu bratu ovozemaljska vlast kaže da mu ne prizna legitimaciju samo zato što je govorio“. „U svemu onomu što je obrana Božje časti, čovjekova dostojanstva, jednakoga prava katolika i svih drugih vjernika, kao i onih koji to nisu, njemu, koji ima legitimaciju Crkve da ne šuti i da ne miruje i nitko mu drugi tu ovlast ne može osporiti i oduzeti, njegovoj Biskupiji, svećenicima, redovnicima, redovnicama i vjernicima, ali i svima ostalima koji bilo gdje nepravedno pate, izražavamo svoju solidarnost, blizinu i molitvu", kazao je biskup Vukšić aludirajući na biskupa Komaricu kojemu se nedavno otvorenim pismom na vrlo neprimjeren način obratio predsjednik Republike Srpske gosp. Milorad Dodik.

U svom odgovoru predsjedniku RS Dodiku od 20. travnja biskup Komarica, između ostalog napisao je da su i on i brojni sunarodnjaci i sugrađani doživjeli da predstavnici institucija vlasti vrlo često nisu uvažavali niti osiguravali neka od osnovnih i neupitnih ljudskih prava. „Vama je također dobro poznato da je na području entiteta Republika Srpska – samo u dijelu moje biskupije – a slično je i s dijelovima drugih bosansko-hercegovačkih katoličkih (nad)biskupija – potpuno bilo uništeno ili oštećeno oko 95% crkvenih objekata. Skoro isto toliko procenata domaćih katolika, – a to su mnoge desetine tisuća! – nasilno je protjerano ili izbjeglo, a njihova imanja, pa čak i brojna katolička sela i katolička prigradska naselja sve do danas ostadoše avetinjski opustošena i uništena“, napisao je biskup Komarica kojem su mnogi izrazili svoju potporu, ali i ostali nijemi oni koji to ne bi smjeli.

Članovi Međureligijskog vijeća Bosne i Hercegovine: episkop zahumsko-hercegovački i primorski gospodin Grigorije, nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić, zamjenik reis-ul-uleme u BiH Husejin ef. Smajić i predsjednik Hebrejske općine u Sarajevu gospodin Boris Kožemjakin posjetili su 24. travnja mjesta stradanja četiri naroda u BiH: Kazane pokraj Sarajeva, Križančevo Selo i Kruščicu pokraj Viteza te Korićanske stijene na planini Vlašić nedaleko od Travnika. "Želio bih da javnost napokon počne poštivati žrtve rata, posebno kad su pitanju pokojni. Mi svi vjerujemo u život vječni. Upravo je to prilika da molimo za njihove duše.", kazao je kardinal Puljić.

U Sarajevu je 26. travnja održan XXIII. Sabor svećenika Vrhbosanske nadbiskupije na čelu s kardinalom Puljićem, a sudjelovala su 183 dijecezanska i redovnička svećenika. Nakon zajedničkog Misnog slavlja, uslijedio je radni dio susreta na temu: „Hod Vrhbosanske Crkve s laicima. Kardinal Puljić pozvao je sve svećenike na još veću uključenost u aktivnosti Sinode Vrhbosanske nadbiskupije.

U dogovoru s fra Branimirom Musom, župnikom u Tihaljini i grudskim dekanom, biskup mostarsko-duvanjski i apostolski upravitelj trebinjsko-mrkanski mons. Ratko Perić, 22. travnja krizmao je 51 kandidata i kandidaticu iz osmoga osnovne i prva dva razreda srednje škole. Prostrana crkva bila je popunjena Božjim narodom. Istoga dana u župi Blagaj-Buna pokraj Mostara biskup Perić slavio je svečano Misno slavlje tijekom kojeg je krizmao dvadeset i dvoje kandidata osmoga i devetoga razreda. Krizmanike je vjeronaučno pratio i poučavao don Damir Pažin, župni vikar. Na Bijelu nedjelju, 23. travnja u župi sv. Ilije Proroka u Veljacima kod Ljubuškog biskup Perić slavio je svečano Misno slavlje u crkvi Gospe od zdravlja pod kojim je podijelio sakrament potvrde kandidatima, kojih je bilo 65.

Nadbiskup metropolit beogradski mons. Stanislav Hočevar, u Bijelu nedjelju, 23. travnja, u katedrali Srca Isusova u Sarajevu predvodio je svečano Euharistijsko slavlje kojim je katedralna župna zajednica u glavnom gradu BiH proslavila Nedjelju Božjeg milosrđa. „Kada zdvajamo, priđimo Kristovom otvorenom boku; kada smo u poteškoćama, pogledajmo Isusov otvoreni bok; kada nam je teško, dotaknimo ga. Tada ćemo, poput sv. Faustine, iskusiti snagu Božje ljubavi“, kazao je nadbiskup Hočevar u prigodnoj propovijedi. Na kraju Misnog slavlja izmoljena je molitva pred velikom slikom Milosrdnog Isusa nakon čega je uslijedila svečana procesija. Katedralna župa pripravljala se na ovu svetkovinu tijekom cijele vazmene osmine svakodnevnim slavljem Svete mise i moljenjem krunice božanskom milosrđu.

Caritas Vrhbosanske nadbiskupije u suradnji s Caritasom Bosne i Hercegovine organizirao je 26. travnja u Sarajevu prvi zajednički susret za župnike uključene u projekt „Razvoj župnih Caritasa u Vrhbosanskoj nadbiskupiji“. Kardinal Puljić, predsjednik Caritasa naglasio je važnost župnih Caritasa za pastoralno djelovanje Crkve, osobito u Godini laikata.

Kardinal Puljić je 22. travnja podijelio sakrament Svete krizme pripravnicima u župama Uzvišenja Sv. Križa u Bistrici kod Žepča te župi Marije Pomoćnice u Globarici. U nedjelju 23. travnja slavio je Svetu misu u župi Sv. Ante Padovanskoga u Busovači i podijelio sakrament svete krizme za 72 pripravnika te župe.

U organizaciji Europske akademije Banjolučke biskupije, 24. i 25. travnja održan je Međunarodni znanstveni skup pod naslovom: „Dubički arhiđakonat u Srednjem vijeku i njegovi tragovi kroz kasnija stoljeća“. Na skupu je predstavljeno 20 stručnih izlaganja poznatih znanstvenika iz Hrvatske, Madžarske i Bosne i Hercegovine. Radi se o istraženim lokalitetima s tragom o više od 200 katoličkih samostana i crkava – župnih, samostanskih, dvorskih – koje su bile u sastavu ondašnjeg Dubičkog arhiđakonata koji je tada pripadao Zagrebačkoj biskupiji.

Redoviti godišnji susret zborova iz župa Banjolučke biskupije održan je 22. travnja u katedrali sv. Bonaventure u Banjoj Luci. Nakon Svete mise nastupili su zborovi iz: Banje Luke, Bile, Čuklića, Jajca, Livna, Ljubunčića i Podhuma.