2017-04-24 18:38:00

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran


U Biskupskom dvoru u Požegi, 20. i 21. travnja održan je četvrti sastanak Mješovite komisije Hrvatske biskupske konferencije i Srpske Pravoslavne Crkve, čija je zadaća zajednički razmotriti lik kardinala Alojzija Stepinca prije, za vrijeme i nakon Drugoga svjetskog rata. Tema sastanka bila je „Odnos nadbiskupa Stepinca prema Srpskoj Pravoslavnoj Crkvi od 1941. do 1945.“.

Na sastanku je sudjelovao i u ime Svete Stolice predsjedao o. Bernardo Ardura, predsjednik Papinskog odbora za povijesne znanosti, a u svojstvu predstavnika HBK sudjelovali su zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, mostarsko-duvanjski biskup Ratko Perić, požeški biskup Antun Škvorčević te znanstveni savjetnici s Hrvatskog instituta za povijest dr. Jure Krišto i dr. Mario Jareb. Kao predstavnici Srpske Pravoslavne Crkve sudjelovali su mitropolit zagrebačko-ljubljanski Porfirije Perić, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović, episkop bački Irinej Bulović i episkop slavonski Jovan Ćulibrk. Kao pozvani stručnjaci srpsko-pravoslavnog dijela Komisije na sastanku su sudjelovali dr. Radmila Radić, znanstvena savjetnica na Institutu za noviju povijest Srbije u Beogradu, dr. Ljubodrag Dimić, profesor na Filozofskom fakultetu u Beogradu i dr. Milan Koljanin, viši znanstveni suradnik na Institutu za suvremenu povijest u Beogradu. Peti sastanak Mješovite komisije održat će se u Podgorici, 7. i 8. lipnja, na temu „Nadbiskup Stepinac i komunistički progon od 1945. do 1960.“.

U petak, 21. travnja, sprovodnu Svetu Misu za porečkoga i pulskoga biskupa u miru mons. Antuna Bogetića, u koncelebraciji više nadbiskupa i biskupa te oko 120 svećenika, u pulskoj je prvostolnici predvodio riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, a prigodnu homiliju izrekao je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Uz mnoge pročitane brzojave suosjećanja, izraze sućuti pape Franje prenio je apostolski nuncij nadbiskup Alesandro D'Errico.

Propovjednik je istaknuo riječi iz Poslanice Rimljanima: „Nitko od nas sebi ne živi, nitko sebi ne umire“, podsjetivši kako je Antun Bogetić 95 godina kao vjernik, 71 kao svećenik te 33 godine kao biskup utkao sebe u suvremenu povijest ove drevne biskupije, utjecao na rješenja crkvenih pitanja po istini i pravdi, uloživši svoje duševne talente, vjeru, nadu i ljubav u Božju građevinu Crkvu, za koju je i trpio. Dokaz tomu su i njegova velebna djela i zasluge, napose iz vremena kada je vršio biskupsku službu. U tim povijesnim, prijelomnim trenutcima epohalnih promjena, pada bivšeg režima i nastanka samostalne hrvatske države, znao je s potrebnom hrabrošću i mudrošću poduzeti odvažne korake za ostvarenje velikih projekata; njegovom su zaslugom ustanovljene neke od danas ključnih ustanova u Porečkoj i Pulskoj biskupiji – kazao je biskup Kutleša, istaknuvši među njima Pazinski kolegij s klasičnom gimnazijom te Biskupijsko misijsko sjemenište „Redemptoris Mater“. Na drevnoj stolici porečkih biskupa sjedili su mnogi, od kojih su neki bili bogati i moćni, drugi učeni, a treći veliki političari. Biskupa se Bogetića neće ni po čemu od toga posebno pamtiti, ali će ostati u trajnom sjećanju po krepostima budnosti i jednostavnosti. Po tome se razlikuje od mnogih svojih prethodnika i po tome je on utjelovljenje Crkve Drugoga vatikanskog sabora - istaknuo je biskup Kutleša.

Nakon što je prenio izraze sućuti pape Franje, nuncij D'Errico je u svome obraćanju rekao da ga se snažno dojmio natpis „santo subito“ (odmah svet) na sprovodu ovoga voljenog biskupa, te je pozvao vjernike na strpljivo poštivanje crkvenih procedura, ali i na molitvu da svetost mons. Antuna Bogetića bude priznata na dobrobit ovog kraja i sveopće Crkve.

U organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Opatiji je održan 10. državni stručni skup za učitelje i nastavnike povijesti na temu „Prekretnice Domovinskog rata“, na kojemu je 19. travnja predavanje u sklopu prikaza Južnoga bojišta održao i zadarski nadbiskup Želimir Puljić, u to vrijeme tek nedavno zaređeni dubrovački biskup. Govoreći o Crkvi dubrovačkoj u vrtlogu agresije, predavač je istaknuo dvojicu uzora koji su mu u obnašanju biskupske službe bili od silne pomoći: svetoga papu Ivana Pavla II. i slugu Božjega kardinala Franju Kuharića. Bog zna kako bi se sve okrenulo da nije bilo kardinala Kuharića u Hrvatskoj i glasa svetoga Ivana Pavla II. iz Vatikana koji je zaklinjao „neka se zaustavi ruka koja ubija!“. Već sada, s ove povijesne distance od četvrt stoljeća mogu iskreno i ponizno zahvaliti Bogu što me nije napustio u tim danima i godinama tjeskobe i mraka. Posebice što mi je dao milost ostati na mjestu i u službi, tako da usprkos bezizlaznim i teškim okolnostima nijednoga trenutka nisam pomišljao napustiti svoj Grad i ljude u njemu. Dapače, družili smo se, molili, pjevali, po skloništima liturgiju slavili, a u nemogućim uvjetima i novine izdavali i koncerte održavali. Iz kratkih isječaka mojih govora tijekom rađanja demokracije, što sam nazvao „Proljećem novih sloboda“, kao i poruka i pisama iz doba bombardiranja, pljačke i razaranja, što sam naslovio „Zimom agresije“, može se naslutiti kako je bilo na Južnom bojištu i što je sve prolazilo mojom dušom tih dana i mjeseci. Preživjelo se zahvaljujući vjeri u Boga i vjeri u vlastite snage – istaknuo je nadbiskup Puljić.

U samostanu na zagrebačkom Ksaveru, 21. travnja završen je redovni kapitul Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša. Kapitulom je predsjedao generalni ministar fra Nicholas Polichnowski iz Rima, a sudjelovali su novi provincijal fra Ivo Martinović, članovi dosadašnje i nove provincijske uprave te izabrani članovi kapitula. Generalni ministar je prema obredniku Reda uveo u službu novoga provincijala i članove nove uprave, a tom prigodom sve članove kapitula posjetio je i pozdravio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša sada su šezdeset i dvojica redovnika sa svečanim, doživotnim zavjetima, trojica redovnika u razdoblju privremenog zavjetovanja, dvojica novaka, dvojica postulanata i jedan sjemeništarac. Braća žive i djeluju u 15 samostana i 12 župa u Hrvatskoj te na dvije hrvatske katoličke misije u inozemstvu. Provincija djeluje u kontinuitetu od utemeljenja u Zadru, 1473. godine, sve do danas.

Euharistijskim slavljem koje je istoga dana (21. travnja) predvodio provincijalni ministar fra Ilija Vrdoljak, svoj 40. kapitul u Samoboru su završila i braća Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.  Kapitul je održan na temu „Naša Provincija danas: stanje i perspektive“, a braća kapitularci izabrali su nove definitore te promišljali o dosadašnjoj i budućoj slici Provincije; o bratskom životu, evangelizaciji i pastoralnom djelovanju, formaciji i studijima, kao i o ekonomiji i sakralnoj umjetnosti.

U Nadbiskupskom domu u Đakovu danas dopodne održana je konferencija za medije povodom održavanja Susreta hrvatske katoličke mladeži (SHKM) u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji i gradu Vukovaru, 29. i 30. travnja, a na njoj su najvažnije informacije o programu Susreta iznijeli domaći nadbiskup Đuro Hranić, povjerenik za pastoral mladih Đakovačko-osječke nadbiskupije vlč. Filip Perković, gradonačelnik grada Vukovara Ivan Penava te viši stručni suradnik i kontakt osoba za SHKM u Vukovaru Domagoj Jakumetović. Posebnost ovoga jubilarnog, desetoga susreta jest da će prvi dan, 29. travnja, mladi biti smješteni u župama domaćinima u Đakovačko-osječkoj nadbiskupiji, gdje će imati priliku sudjelovati u prigodnom programu. Drugoga dana, u nedjelju, 30. travnja, oko 30.000 prijavljenih sudionika susreta okupit će se u Gradu heroju Vukovaru na središnjem euharistijskom slavlju. Program će započeti molitvom na Memorijalnom groblju odakle će mladi u koloni krenuti prema gradu, a svečana Sveta Misa započinje u 11.30 sati. Za Susret hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru odabrano je geslo iz Pavlove Poslanice Timoteju: „Krist, nada naša“ (1 Tim1,1).








All the contents on this site are copyrighted ©.