Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Neno Kužina

S granama palama i maslinovim grančicama, uz slušanje evanđeoskog izvješća po Mateju, vjernici diljem Hrvatske jučer su, na Nedjelju Muke Gospodnje, Cvjetnicu, zakoračili u Veliki tjedan. Pitajući djecu jesu li čula da postoje ljudi koje zovemo dragovoljcima Domovinskog rata, požeški biskup Antun Škvorčević nastavio je kako smo u evanđeoskom navještaju slušali o jednom Božjem dragovoljcu, Sinu Očevu, koji je želio slobodno položiti svoj život za nas, da nas obrani, ne od onih koji nama hoće porušiti kuće ili nas prognati, nego od zla i smrti. Ako smo zahvalni onima koji su nas u ratu nastojali spasiti i obraniti, kako li tek trebamo biti zahvalni Isusu Kristu koji je dragovoljno stao na onu granicu koju zovemo smrt, kako bi nas obranio da ne budemo njezina žrtva, rekao je biskup Škvorčević, a prenijela IKA.

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći pobožnost Križnog puta na Ksaveru prokomentirao je bacanje kocke za odjeću, tumačeći da se logika nažalost nije promijenila do dana današnjega: dok traje borba dobra i zla, dok se toliki bore za golo preživljavanje, pojedinci se igraju! Kocka, igre na sreću ostale su tako do danas svojevrsni simbol odvraćanja pogleda od onoga bitnoga, od dobra, od ljubavi za koju smo stvoreni; od nastojanja da se pošteno radi. „Kockanje je, usuđujem se reći, duboka rana koja tiho i podmuklo razara duh i savjest brojnih ljudi te rastače obiteljsko zajedništvo, vodi k otuđenju mnogih, a nesagledive posljedice samo jednoga jedinoga kockara trpi čak i više naraštaja", upozorio je kardinal.

„Pobožnost Križnog puta nije samo sjećanje na neke događaje iz Jeruzalema 33. godine, nego taj put ide kroz cijelu povijest ljudskoga roda. Uvijek možemo promatrati sudbinu Isusa u pojedinim ljudima, pa tako na poseban način i u blaženom Alojziju Stepincu koji je rekao: 'Koliko je nepravednih osuda palo kroz vjekove protiv Isusa u suđenju njegovih sluga. A kada se s Isusom trpi, tada sve biva lako'. Zagledani u Isusa kako nosi križ za spas svijeta i promatrajući bl. Stepinca kako ga hrabro slijedi, prigrlimo i mi svaki svoj križ. Isus nam je pokazao da put preko kalvarije vodi prema uskrsnuću. Neka po ovoj pobožnosti osjete Isusovu blizinu i ljubav svi koji su nepravedno progonjeni ili osuđeni", poručio je vjernicima u Lepoglavi varaždinski biskup Josip Mrzljak. Četrnaest postaja Isusova Križnog puta oko lepoglavske kaznionice, na putu dugom 1600 metara, prispodobljeno je s mučeništvom bl. Alojzija Stepinca koji je ondje proveo više od pet godina, a autor je lepoglavski župnik mons. Andrija Kišiček.

Prigodom blagdana Pesaha, zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić uputio je čestitke predsjedniku Koordinacije Židovskih općina u Republici Hrvatskoj prof. dr. Ognjenu Krausu, rabinu Židovske općine Zagreb Lucianu Moši Preleviću, rabinu Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj dr. Kotelu Da Donu kao i svim vjernicima - članovima tih zajednica. Blagdan Pesaha čestitao je i predsjednik Vijeća HBK za ekumenizam i dijalog, sisački biskup Vlado Košić.

300-njak učitelja i djelatnika katoličkih škola sa svojim ravnateljima u dvorani Vijenac u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu okupilo se na godišnjem stručnom usavršavanju u organizaciji Nacionalnog ureda HBK za katoličke škole, a u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

U župnoj crkvi u Jasenovcu održana je središnja biskupijska proslava Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika. Na Žalosni petak molitveno-pokorničko slavlje predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit Đuro Hranić, u zajedništvu s domaćim biskupom Škvorčevićem, umirovljenim đakovačko-osječkim nadbiskupom Marinom Srakićem i srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem te dvadesetak svećenika. Nazočan je bio i episkop slavonski Jovan Ćulibrk s pratnjom.

U pozdravu biskup je rekao da je zlo iz vremena totalitarnih sustava 20. stoljeća ostavilo na tim prostorima duboke rane, kojima su u Domovinskom ratu pridodane nove, naglasivši da je to razlog što se, potaknuti pozivom i primjerom utemeljitelja biskupije sv. Ivana Pavla II. za Veliki jubilej 2000., okupljamo u Jasenovcu i „nastojimo svojom pokorom, molitvom, kajanjem i praštanjem pristupiti tom stanju da bismo se digli iznad nanesenog zla, bili duhovno slobodni, u čistom pamćenju iskazali poštovanje prema svakoj žrtvi, bilo koje vjere ili nacije te molili Božje milosrđe za počinitelje zla". U homiliji misnoga slavlja nadbiskup Hranić ustvrdio je da nam „nerasvijetljena povijesna istina i opterećenost prošlošću otežavaju zajedništvo i suradnju u novim povijesnim okolnostima i postaju opasnost i za hrvatski i za srpski narod". Naglasio je da je upravo zbog toga baš ovdje u Jasenovcu na ovaj Dan potrebno moliti oproštenje od Boga, za čiju smo istinu bili zatvoreni i od ljudi kojima smo počinili zlo. Biskupijska proslava Dana obnove čišćenja pamćenja i spomena mučenika otvorena je dan ranije u Staroj Gradiški s vanjske strane crkvene apside kod memorijala podignutog utamničenim svećenicima u starogradiškom zatvoru za vrijeme komunističkog sustava pred „svećeničkom svijećom" i knjigom s popisom imena zatočenih svećenika u tom istom zatvoru. Inače u Staroj Gradiški bilo je naređeno srušiti crkvu i izbrisati svaki drugi znak Božje prisutnosti među nama, te na taj je način učiniti gluhim mjestom i za čovjeka i za Boga.