Intervent mons. Jurkoviča, pri UN-u, u Ženevi

Stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima i ostalim međunarodnim organizacijama u Ženevi, mons. Ivan Jurkovič, u svom je interventu pri spomenutom Tijelu, govorio na temu. “Međusobno poštovanje i miran suživot kao uvjet međureligijskog mira i stabilnosti: podupiranje kršćana i drugih zajednica“.

 Nadbiskup je istaknuo kako unatoč mnogim nastojanjima da se temeljno ljudsko pravo na vjersku slobodu promiče i učvršćuje, zapravo smo svjedoci daljnjega pogoršanja i kršenja istoga, a mogli bismo čak reći – istaknuo je – i napada, na to neotuđivo pravo, u mnogim dijelovima svijeta. Danas vjera ponovno dobiva na važnosti zbog složenog odnosa između njezina osobnog izbora i njezina javnog izražavanja. Zbog toga, izbor i prakticiranje vjere moraju biti bez ograničenja i prisile.

Iako je stanje slobode vjere u svijetu prilično šokantno, pogotovo kad se u vidu ima neusporediv broj slučajeva nasilja nad kršćanima i drugim vjerskim zajednicama, ipak i dalje postoji snažno nastojanje da se naglasak stavi na prekršitelje ljudskih prava i počinitelje tih prekršaja. Ti napori predstavljaju nadu da će međunarodna zajednica reagirati; da nije izgubila svoju savjest i da nije postala odviše cinična niti je – prema riječima pape Franje - podlegla "globalnoj ravnodušnosti" – kazao je nadbiskup.

Podsjetivši na raseljenost milijuna osoba kao i na one koji su pod prisilom napustili svoja pradjedovska ognjišta rekao je da oni koji pak „ostanu u zonama sukoba ili područja pod kontrolom terorističkih grupa“ žive pod stalnom prijetnjom kršenja ljudskih prava, represije i zlostavljanja. Brojne kršćanske crkve, kao i drevna svetišta svih religija, su uništena – dodao je nastavivši.

"Situacija kršćana na Bliskom istoku, u zemlji na kojoj stoljećima žive i na kojoj imaju pravo ostati, podiže duboku zabrinutost. Sve je više razloga za ozbiljnu zabrinutost za budućnost tih zajednica. Progoni kršćanâ danas su zapravo gori nego u prvim stoljećima Crkve, a pogotovo je porastao broj kršćanskih mučenika u odnosu na početke Nove ere – kazao je.

Zaštita je jedan od ključnih elemenata u bilo kojoj raspravi o vjerskoj slobodi kao temeljnom ljudskom pravu, jer je čovjeku svojstvena, što traži i vrednovanje i osiguranje odgovarajuće pozornosti i jamstva od strane tijela građanskih vlasti. Vjerska sloboda – smatra nadbiskup Jurkovič – postavlja pitanje nedjeljivosti ljudskih prava, što je postalo načelo i nit vodilja pretpostavci međunarodnoga prava za ljudska prava – kazao je stalni promatrač te dodao.

„Vjerska sloboda je temeljno ljudsko pravo koje odražava najvišu dimenziju ljudskoga dostojanstva, sposobnost da se istina traži i da se osoba s istom uskladi; i prepoznavanje stanja neophodnog za implementaciju svih osobnih potencijala.

Vjerska sloboda nije samo stvar privatnog uvjerenja ili pobožnosti. To je sloboda da se – privatno i javno – živi u skladu s etičkim načelima koja proizlaze iz vjerskih načela. To je veliki izazov u globaliziranom svijetu, gdje slaba uvjerenja također snizuju opću etičku razinu i – u ime lažnoga pojma tolerancije – oni koji brane svoju vjeru do kraja bivaju proganjani – kazao je između ostalog mons. Jurkovič.