Vatikan: Europski gradonačelnici o izbjeglicama

„Europa – izbjeglice su naša braća i sestre“, tema je sastanka europskih gradonačelnika koji će se održati 9. i 10. prosinca u Vatikanu, a koji je organizirala Papinska akademija znanosti. Susret, na kojemu će sudjelovati oko 80 gradonačelnika uglavnom sa Staroga kontinenta, ali i drugih, želi privući pozornost međunarodnoga javnog mnijenja na sve veći broj izbjeglica na našem planetu, kojega su uzroci ratovi, siromaštvo i elementarne nepogode. Programom je predviđeno da će u subotu poslijepodne papa Franjo primiti u audijenciju sudionike skupa.

Podizanje novih zidova i ograda neće zaustaviti milijune izbjeglica koji bježe od nasilja, krajnjega siromaštva, bolestî, suše i poplava; samo međunarodna suradnja u svrhu postizanja društvene pravednosti može biti rješenje za tu krizu. Od te će misli – kako je istaknuto u obavijesti organizatora – krenuti radovi spomenutoga skupa. Njime se, naime, želi upozoriti na prijetnju svjetskoj stabilnosti koja se nalazi u sve većem broju izbjeglica, kojih je, kako se procjenjuje, više od 125 milijuna. Tri četvrtine njih jesu ljudi kojima je hitno potrebna humanitarna pomoć; ljudi koji su primorani napustiti svoju zemlju zbog ratova.

Uzroci su takvoga stanja u čovječanstvu koje teži samoljublju i osobnim interesima – stoji u priopćenju Papinske akademije znanosti u kojemu se potom ističe da bi rješenje za te humanitarne krize bilo prekid svih oružanih sukoba, podupirući pravednost oslanjajući se na međunarodno pravo, kako bi se pridonijelo ublažavanju napetosti i jačanju svijesti o dužnostima prema ljudskom rodu.

Stanje preostale četvrtine ljudi potrebitih humanitarne pomoći, svoje uzroke ima u elementarnim nepogodama koje su posljednjih godina sve češće i opasnije, a proizlaze – kako je istaknuto u priopćenju – od okolišnih kriza kao što je bijeda, poplave, te velike meteorološke anomalije. Mnoge je od njih prouzročio čovjek, kako pokazuju sada već jasne posljedice nepromišljenoga rabljenja fosilnih goriva, odnosno ugljena, nafte i prirodnoga plina, kao i agresivno obrađivanje zemlje i krčenje šumâ. Općenito, – primjećuje se u priopćenju – okolišne nesreće jače pogađaju one koji posjeduju manje; siromašni su, naime, neizbježno slabije opskrbljeni sredstvima za suočavanje s nepovoljnim prilikama.

Najveća je stoga moralna dužnost u zaštiti i pružanju pomoći tim žrtvama na onima koji su prvi prouzročili takve okolišne katastrofe – istaknuto je u dokumentu Papinske akademije znanosti. Ali, i nakon humanitarnoga trijumfa postignutoga sporazumom u Parizu, na konferenciji Cop 21 o klimatskim promjenama, na skupu u Vatikanu će se tražiti novi putovi za izgradnju mira i ujedinjenje ljudi, kako bi se istaknulo ljudsko dostojanstvo svih izbjeglica, kao i njihov identitet. Prekidanje ratova ili pak prinos uklanjanju posljedica klimatskih promjena i iskorištavanja, nisu prioriteti koje se može staviti samo u ruke naših političkih vođâ ili međunarodnih organizacija, nego svatko od nas treba dati vlastiti prinos – stoji u priopćenju.