Prikaz knjige Josipa Mužića ″Rat protiv čovjeka″ pripremio Marito Mihovil Letica.

U prethodnom je prilogu bilo riječi o izreci ″Čovjek je čovjeku vuk″, zatim o čovjekovoj prirodi odnosno bîti te njegovoj egzistenciji, što bijaše uvod u današnju temu (nagoviještenu prošle nedjelje) – a to je knjiga Josipa Mužića ″Rat protiv čovjeka: Ideologije i prakse raščovječenja″, objavljena u Zagrebu 2015. u nakladi Glasa Koncila.

Uvodno treba kazati da ovodobna globalizacija pogoduje širenju najrazličitijih ideologija. Promiču ih svjetski moćnici, ″inženjeri ljudskih duša i tijelâ″, kako bi se to, na tragu Jozefa Škvoreckóg, moglo prikladno ustvrditi. Iz toga imamo zaključiti da totalitarni sustavi nisu nestali, nego su se transformirali navukavši krinku humanizma i filantropije. No unatoč tom pokušaju mimikrije, svjetski liberalni kapitalizam s ljudskim licem iskazuje se ničim drugim nego imperijalističkom i totalitarističkom himerom koja ne riče, nego izriče krilatice humanizma i napretka. U takvome svijetu nema mjesta autentičnoj čovječnosti gdje bi čovjek bio čovjek u svojoj bîti, u sebi samome, te bi pokazivao čovječnost prema drugima, ″Homo homini homo″.

Josip Mužić utemeljeno i upućeno upozorava na opasnosti našega vremena, kojemu su svojstvene mnoge i svakovrsne promjene. Osobito opasnom treba smatrati spregu tehnologije i ideologije – toj je sprezi cilj promijeniti čovjeka i njegovo samorazumijevanje. Naime, nastoji se posve zagospodariti nad čovjekovim životom, od začeća do smrti, što bi, kako drže ti moćnici, bio kvalitativni evolucijski iskorak. Time bivaju u prvome redu ugrožene nezaštićene i ranjive skupine, siromašni i maleni. Mijenja se odnos većine prema djeci, a takve činidbe prati ravnodušnost, često i bešćutnost. U isti se mah redefinira i odnos prema samom čovjeku, kao biološkoj vrsti i društvenom biću. O tome Josip Mužić u uvodu dotične knjige piše:

″Tragedija današnjice utoliko je veća što se mnogi ponašaju kao da žive u nekom drugom svijetu, nezainteresirani za sve osim za vlastite potrebe i zadovoljstva, pa više ne primjećuju i ne povezuju ono što se događa. Naš svijet, od kulture i medija do politike i ekonomije, organiziran je po mjeri ekonomski jakih i uspješnih. Slabe i neuspješne zaobilazi se, minimalizira ili ne uzima ozbiljno. Živimo tako svojevrsnu institucionaliziranu neuravnoteženost koja generira sve veće nepravde i patnje. Šteta je obostrana. Žrtve, u prvom redu, postaju sve ranjivije i ugroženije, ostajući bez elementarnih prava i uvjeta za život. Moćnici pak sve veću nutarnju prazninu bezuspješno pokušavaju kompenzirati sve ambicioznijim planovima i materijalnim zadovoljstvima. / Nakana je ove knjige upozoriti na razmjere i uzroke sadašnjeg rata protiv čovjeka koji postaje sve razorniji i prijeti sveopćim uništenjem čovječanstva″, napisao je Josip Mužić i nadalje objasnio: ″Unatoč različitim uvjerenjima i svjetonazorima, suočavanje sa stvarnošću, bez obzira koliko ona zna biti neugodna, omogućava svakom da osvijesti vlastitu i zajedničku ljudskost te da reagira u obrani i promicanju iste. Pristup ovoj temi stoga je akonfesionalan, ne oslanja se na vjerske argumente, već apelira na razumsku sposobnost raspoznavanja dobra i zla i mogućnost svakog da otkrije ljepotu ispravnog življenja u zajedništvu s drugima. Biti čovjek svakome je dostupno, ukoliko to hoće, a to onda omogućava izgradnju autentičnih odnosa, kako s ljudima tako i s prirodom.

Ova opsežna knjiga, koja sadrži zamalo sedam stotina stranica, sastavljena je od četiri dijela. Prvi je naslovljen ″Patnja djece″, gdjeno je obuhvaćeno široko polje suvremenih problema od kojih treba spomenuti makar neke: dezintegracija obitelji, prenatalne i postnatalne traume, seksualizacija djece, glad, štetna prehrana, genetski modificirana hrana, okoliš kao prijetnja, nasilje i rad, spolno izrabljivanje, trgovina organima, zatim dominacija televizije, marketing i razvojne posljedice, internet i društveni život, nove psihološke bolesti i nuspojave, dijagnoze bez pokrića, zabava i opijati.

U drugome dijelu, ″Eugenika i smanjenje pučanstva″, obrađene su, između ostaloga, ove teme: rađanje eugenike, procvat eugenike u SAD-u, rasna higijena u Njemačkoj, liberalna eugenika, prenatalna eugenika, nadalje se govori o globalnome zatopljenju i fundamentalizmu, o zaustavljanju razvoja i globalnome vladanju, nevladinim organizacijama, američkoj antipopulacijskoj politici, Svjetskoj banci te o UN-u i međunarodnoj eugenici.

U trećemu dijelu, koji je naznačen naslovom ″Holokaust najmanjih″, neke od tema jesu: genetska selekcija, kozmetička industrija, liječenje fetalnim tkivom, eliminacija preživjelih, eksperimenti bez granica, legalni i nelegalni pobačaj, embrij – aktivni subjekt, zakon većine, pravo na ubojstvo, animalizacija ljudi.

Dolazimo do četvrtog dijela knjige, naslovljenoga ″Samoostvarenje ili samouništenje″, gdje su podastrte, među inim, ove teme: dizajniranje djece, transhumanizam, kiborgizacija čovjeka, redefiniranje ljudske naravi, besmrtnost i gubitak ljudskosti, etički izazovi, biopolitika, doba robota, samoubojstvo čovječanstva, ekologija ljudske vrste.

Josip Mužić, unatoč svim opasnostima, završava optimističnim zaključkom:

″Kultura smrti izgrađena na zlodjelima nalazi se na vrhuncu svoje moći, a to znači na početku svoga kraja. [...] Regres ne može biti beskonačan i na kraju dovede do zida kada ostaje samo promijeniti smjer i ići naprijed. Istinski novi, ljudski svijet jača i prolazi kroz porođajne muke, postajući sve više svjestan da je rođenje blizu.″

Na kraju knjige slijedi izuzetno opširan i sustavno predočen popis znanstvene i stručne literature te drugih izvora: tiskovnih glasila, internetskih portala i tematskih mrežnih stranica, svega na što se autor referirao.

Slijede osnovni podatci o autoru. Katolički svećenik Josip Mužić, rođen 1961. u Splitu, diplomirao je filozofiju na sveučilištu ″La Sapienza″ u Rimu, u kojemu gradu je filozofiju i doktorirao na ″Pontificio Ateneo ′Antonianum′″. Specijalizaciju iz teologije pohađao u Španjolskoj, na Sveučilištu u Navari, gdje je postigao doktorat iz teologije. Autor nekoliko knjiga i velikoga broja članaka. Dugogodišnji je pročelnik katedre filozofije na Katoličkome bogoslovnom fakultetu u Splitu.

Naposljetku je kazati da malo koja knjiga zavrjeđuje takvu zdušnu pohvalu i uvjerenu preporuku kao ″Rat protiv čovjeka: Ideologije i prakse raščovječenja″, autora prof. dr. Josipa Mužića.