O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Ova obljetnica po sebi nije dugo vremensko razdoblje, ali je veoma značajna, osobito zbog činjenice da su vjeronauku, nasuprot vjekovnoj tradiciji hrvatskoga naroda, tijekom komunističkoga totalitarizma školska vrata u Hrvatskoj bila nasilno zatvorena; stoga s radošću i sa zahvalnošću obilježavamo posljednjih 25 godina služenja Crkve odgoju i obrazovanju naše djece i mladih po vjeronauku u hrvatskim školama – istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći 14. listopada u zagrebačkoj katedrali zahvalno euharistijsko slavlje za četvrt stoljeća ponovne prisutnosti katoličkog vjeronauka u hrvatskim školama.

Vjeronauk u školama, uz iznimku komunističkog razdoblja, uvijek je bio integralni dio povijesti školstva u hrvatskom narodu. Riječ je o uistinu dragocjenom i važnom evangelizacijskom, odgojnom i kulturnom djelovanju u hrvatskom društvu koje Crkva ostvaruje predanim radom naših vjeroučiteljica i vjeroučitelja, kojima ovom prigodom odajem posebno priznanje – kazao je kardinal. Istaknuo je potom kako Crkva po vjeronauku u školi nudi djeci i mladima objavu Boga koji jedini objavljuje punu istinu o čovjeku, o životu i o konačnome cilju cjelokupne ljudske povijesti. Stoga bi odgoj koji bi se ograničio na znanje i informacije, a zanemario velika pitanja o istini, osobito istini koja može biti životna vodilja, bio siromašan odgoj – poručio je zagrebački nadbiskup.

Istoga dana, u organizaciji Nacionalnoga katehetskog ureda Hrvatske biskupske konferencije i Agencije za odgoj i obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta, održan je jednodnevni simpozij u povodu 25 godina vjerskoga odgoja i vjeronauka u školi, pod radnim naslovom „Katolički vjeronauk u školi 1991.-2016.“, a dan ranije i svečana akademija u Hrvatskome narodnom kazalištu, koju je organizirala Hrvatska biskupska konferencija.

Na svetkovinu sv. Terezije Avilske, 15. listopada, svečano misno slavlje u požeškoj katedrali – kojoj je Svetica zaštitnicom – predvodio je gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, u zajedništvu s domaćim biskupom Antunom Škvorčevićem, đakovačko-osječkim nadbiskupom metropolitom Đurom Hranićem, srijemskim biskupom Đurom Gašparovićem i mostarsko-duvanjskim biskupom Ratkom Perićem.

Biskup Križić u propovijedi je podsjetio nazočne da je 1970. godine papa Pavao VI. prvi put u povijesti jednu ženu – sv. Tereziju Avilsku – proglasio naučiteljicom Crkve, istaknuvši da je tada taj uzvišeni naslov dodijeljen ženi koja nije provela ni dana u školi (čitati i pisati Terezija je naučila u svojoj obitelji). Odakle je Terezija crpila znanje da zavrijedi tako uzvišenu titulu? Iz njezina iskustva Boga; kroz molitvu, sakramentalni život, čitanje Božje Riječi i razmišljanje o njoj – kazao je biskup Križić, dodavši kako je za Tereziju molitva prije svega bila susret s Bogom, a ne tek neka radnja koju treba obaviti odnosno izrecitirati i na taj si način umiriti savjest. Posvećuj se po onome što svakodnevno radiš; u kuhinji, tvornici, uredu, bilo gdje, ali radi to s ljubavlju i vjernošću – poručio je biskup Križić, poželjevši okupljenim vjernicima da po zagovoru svete Terezije kroz autentičnu molitvu snažnije dožive Božju prisutnost i snagu u svom životu.

Ovih dana objavljen je Zbornik radova sa znanstvenoga skupa „Nadbiskup Stepinac i Srbi u Hrvatskoj u kontekstu II. svjetskog rata i poraća“, koji je održan u organizaciji Zagrebačke nadbiskupije i Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, 23. i 24. studenoga 2015. godine. Osobit prinos Zbornika, čiji su urednici I. Majnarić, M. Kevo i T. Anić, čine dvije cjeline historiografskog dijaloga hrvatskih i srbijanskih povjesničara o odnosu kardinala Stepinca prema vlastima Nezavisne Države Hrvatske te kardinalovu odnosu prema Srpskoj pravoslavnoj Crkvi. Uz uvodne i pozdravne govore, znanstveni dio Zbornika čini deset radova, a cjelokupni tekst objavljen je i na engleskom jeziku. Zbornik je objavljen kao suizdanje Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, Zagrebačke nadbiskupije i Kršćanske sadašnjosti.

Prigodom 25. obljetnice osnivanja Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva (HKLD), svečano euharistijsko slavlje, 15. listopada, u crkvi Sv. Marka ev. u Zagrebu, predslavio je duhovnik Društva zagrebački pomoćni biskup Valentin Pozaić. Uzvišenost i vrednota života ovdje na zemlji, a u perspektivi vječnosti, kojemu članovi Društva žele posvetiti sve svoje sposobnosti, svoje znanje i svoje vještine, sjaji u poruci proroka Jeremije: 'prije nego te oblikovah u majčinoj utrobi, ja te znadoh, prije nego iz krila majčina izađe, ja te posvetih'. Čovjek je živa ikona Božja, stvoren za vječno zajedništvo ljubavi sa svojim Stvoriteljem, čemu se protivi Sotona, otac laži i ubojica od početka, koji putem svojih satelita širi kulturu smrti, posebno u najosjetljivijim trenucima života. Najprije su roditelji ozakonili ubijanje svoje djece, abortus; sada su djeca ozakonila ubijanje svojih roditelja, eutanaziju – podsjetio je propovjednik, istaknuvši da se u svijetu izgubljenosti ideala i vrednota od katoličkog zdravstvenog djelatnika očekuje da bude evanđeoski grad na gori, sol zemlje i svjetlo svijeta, a napose apostol kulture života.

Istoga dana i istim povodom u Staroj Gradskoj Vijećnici u Zagrebu održana je svečana akademija. Pozdravne brzojave HKLD-u o ovoj svečanoj obljetnici uputili su između ostalih zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić i apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico.

Kiša ni oblačno vrijeme nisu pokvarili „val dobrote“ koji je zahvatio više od 1800 mladih u pet hrvatskih gradova, a koji su jučer (16. listopada) završili s ovogodišnjim trodnevnim volonterskim akcijama u sklopu velikoga međunarodnog projekta „72 sata bez kompromisa“. Studenti i srednjoškolci u Zagrebu, Splitu, Zadru, Dubrovniku i Sinju imali su pune ruke posla, a svojim su angažmanom dotaknuli srca mnogih, obnovili i popravili polomljeno, donijeli osmijeh na tuđa lica te se družili sa starijima i nemoćnima. Organizator ovoga hvale vrijednog projekta u Hrvatskoj je bio SKAC – Studentski katolički centar „Palma“.