2016-10-06 16:56:00

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj, pripremio Neno Kužina


Crkkvena zbivanja u Hrvatskoj, govori Neno Kužina 

Na Hrvatskome katoličkom sveučilištu u Zagrebu počela je sedma akademska godina. Misno slavlje u crkvi sv. Antuna na Svetom Duhu predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Ivan Šaško. „Kršćanski radikalizam je radikalizam ljubavi, a ne nametanja; snage Božjega Duha, a ne oslonjenosti na ljudsku snagu; upućenost na Boga, da ne bismo bili bez osjetljivosti za bližnje, bez hrabrosti za življenje novosti Evanđelja", istaknuo je biskup u propovijedi.

Na blagdan sv. Franje Aisiškog, predvodeći misu u župnoj crkvi sv. Mihajla na Lapadu, na kojoj je podijelio sakrament kršćanske inicijacije, dubrovački biskup Mate Uzinić naglasio je kako nakon susreta s Isusom sv. Franjo nije nikad više bio isti. Prestao je stavljati sebe i svoj interes u prvi plan te je nastavio nasljedovati Isusa Krista i njegovo poslanje. To bi se trebalo dogoditi s vama danas, to je onaj poziv na koji vas poziva evanđelje", rekao je biskup. Katekumenima je poručio da nas sv. Franjo uči dvije važne stvari, prvu da se Crkva ne obnavlja izvana nego iznutra, a drugu da svaka obnova Crkve počinje od nas samih.

Sveti Franjo je stalni izazov da i mi koračamo prema Bogu, ispitujemo koja je Božja volja u našem životu i na koji način mi možemo postati Božji svjedoci u ovome svijetu. Riječi su to šibenskog biskupa Tomislava Rogića koje je na svetkovinu sv. Franje, izrekao u Betini, na otoku Murteru.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je misu u crkvi sv. Frane na Obali u Splitu. „Slavimo sveca jer znamo da se može postati svet. Svi smo mi pozvani na svetost, ali svi se bojimo biti sveci. Sv. Franjo bio je čovjek onoga vremena, zaokupljen negativnim, ali, on će ubrzo biti lider pozitivnog. Dogodio mu se nutarnji susret s Kristom. Hvalimo se već kako četrnaest stoljeća hrvatski narod živi kršćanstvo, ali koliko toga poganskog ima? Vratio sam se upravo iz Ruande, tamo su naše misije i misionari, tamo je mentalitet drugačiji, ali i tamo i ovdje nije se lako otrgnuti od starih navika". Ne zaboravimo, istaknuo je kardinal, da je muka odlika sv. Franje.

Tradicionalno na blagdan sv. Franje splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio je euharistijsko slavlje u klerikatu o. Ante Antića u Splitu. "Sv. Franjo nema velikih manifestacija i reklama, ali ima ono duboko što se događa u srcu i duši, ono što nas vodi konačnom cilju, Bogu", rekao je nadbiskup, dodajući kako se branimo maskama, bjegovima i kompromisima. „Evanđelje pomalo relativiziramo da bismo se snašli i jer nas je strah biti drukčiji, biti vjernik-vjernica, biti redovnik-redovnica u ovom mentalitetu. Od Evanđelja pravimo prilagođeni status, pravilnik koji može i biti i ne biti“, istaknuo je mons. Barišić, napominjući kako onda živimo religiju a ne vjeru.

Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić posvetio je u nedjelju župnu crkvu Bl. Alojzija Stepinca u Ogulinu. "Crkve kao hramovi Božji služe okupljanju Božjeg naroda i slavljenju Isusa Krista. Pri današnjoj posveti molimo i za posvetu svih nas, inače će ova crkva biti samo materijalni hram", istaknuo je biskup Križić. Crkve su mjesta posebnih susreta koja nas upućuju da nije dovoljno samo doći u hram već živjeti s Bogom i izvan crkve. Nažalost, svjedoci smo čestih raskoraka u ponašanju u crkvi i izvan nje. Pravo lice kršćana trebamo pokazivati u obitelji i na radnom mjestu, pomažući unesrećenima i potrebitima. Taj raskorak je veliki problem i takvi pojedinci teško Boga nalaze i u crkvi. Nastojmo da naše srce bude hram u koji ćemo primiti Boga, poručio je gospićko-senjski biskup, a prenijela IKA.

Na 18. obljetnicu proglašenja blaženim kardinala Alojzija Stepinca, euharistijsko slavlje zahvalnog hodočašća svećenika Zagrebačke crkvene pokrajine u Nacionalno marijansko svetište Majke Božje Bistričke u Svetoj godini milosrđa predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. "U riječima i djelima blaženoga Alojzija pronaći ćemo puno primjera njegova zalaganja za istinu, pravednost, poštivanje ljudskoga dostojanstva, solidarnost, hrabrost, za vrijednosti koje prepoznaju i ljudi koji nisu kršćani, niti su vjernici. I kada se isprepletu sve niti njegova života, dolazimo do jedne koju ne smijemo zanemariti ni previdjeti – vječnost. Sve što je živio, živio je u svjetlu vječnosti i mjerio mjerom vječnoga“…“Ne smijemo svoje svećeništvo mjeriti mjerom prolaznoga, niti ugađati ljudima. Ljudima najviše pomažemo ako ih usmjerujemo na susret s Bogom u svjetlu vječnosti. Upravo zato se mi svećenici ne smijemo pretvoriti u neku vrstu 'društvenih službenika', po mjeri socijalnih projekata, društvenih ili medijskih očekivanja, politike. Ne možemo prihvaćati nikakve saveze koji ne sadrže obzore vječnosti, koji nisu pročišćeni neprolaznim"… "Iz dana u dan suočavamo se s pozivima da treba zatvoriti rasprave o prošlosti i otvoriti se budućnosti. Mi pak uvijek iznova napominjemo da se nije moguće otvoriti budućnosti sa zatvorenim arhivima koji skrivaju istinu i s dokumentima nad kojima imaju nadzor oni koji su prije osamostaljivanja Hrvatske imali politički i društveni nadzor nad ljudima. Kao i u ono vrijeme, njima i danas smeta kardinal Stepinac, jer ideologija nije mogla imati nadzor nad njegovim životom i savješću. Do nje su pokušali doprijeti. Kada to nisu uspjeli, pokušali su lavinom neistina ugušiti spomen. To je plan koji se i dalje provodi, s drugim naglascima i s nešto prilagođenijim ciljevima, rekao je kardinal Bozanić u hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu. 








All the contents on this site are copyrighted ©.