Papa: Ne može se poistovjetiti islam s nasiljem

„Ne sviđa mi se govoriti o islamskom nasilju“, jer i kršteni katolici čine nasilje. „Kad bih govorio o islamskom nasilju, trebao bih govoriti i o katoličkom nasilju. Nisu svi muslimani nasilni; nisu svi katolici nasilni“. Ne može se reći da je islam terorizam – ustvrdio je papa Franjo tijekom sinoćnje konferencije za novinare na povratnom letu iz Krakova, na koncu pohoda Poljskoj povodom Svjetskog dana mladih.

Islam, nasilje i terorizam

Odgovarajući na pitanje zašto, kad govori o zločinima poput umorstva o. Jacquesa Hamela, „koji je očito ubijen u ime islama“, nikada ne spominje islam, Sveti je Otac napomenuo da „vjeruje kako je u svakoj religiji uvijek bila mala fundamentalistička skupina“ – također i u katolicizmu. „Može se ubiti i jezikom, a to kaže i apostol Jakov, a ne samo ja“ – kazao je, ističući:

„Vjerujem da nije ispravno identificirati islam s nasiljem. To nije ispravno ni istinito! Imao sam dugi razgovor s velikim imamom sveučilišta al-Azhar i znam što oni misle: traže mir, susret.“ Spomenuo je kako mu je nuncij jedne afričke zemlje govorio da i muslimani tijekom Jubileja milosrđa prolaze Svetim vratima i mole se pred Gospinim oltarom.

„Moguć je dobar suživot. Ali postoje fundamentalističke skupine. Da, možemo reći da je takozvani ISIS islamska država koja se predstavlja kao nasilna“ – kazao je. „Ali to je fundamentalistička skupina“. „Ne može se reći – vjerujem da to nije ni istinito ni pravedno – da je islam teroristički“.

„Pitam se“ – nastavio je Papa – „koliko je mladih koje smo mi Europljani ostavili bez ideala, koji nemaju posla, se predaju  drogi, alkoholu ili se uključuju u fundamentalističke skupine“. Dodao je da terorizam „raste kad nema druge opcije, kad je novac, a ne osoba u središtu svjetskoga gospodarstva“. To je „prvi terorizam. Odbacio si čudesnost stvorenoga, muškarca i ženu, i stavio namjesto njih novac. To je temeljni terorizam protiv čitavoga čovječanstva“.

Šutnja o situaciji u Turskoj

Jedan je novinar upitao zašto Papa nije progovorio protiv progona i čistke političkih protivnika Erdoganova režima u Turskoj. „Kad sam trebao reći nešto što se Turskoj nije sviđalo, ali u što sam bio siguran, to sam rekao, s posljedicama koje su vam poznate“ – odgovorio je Sveti Otac, objašnjavajući da o aktualnom stanju u toj zemlji nije progovorio „zato što još nije siguran, s informacijama koje je primio, što se tamo događa“. Napomenuo je da „sluša informacije iz Državnoga tajništva“, kao i „važnih političkih analitičara“ te „proučava situaciju“ za koju je rekao da mu „još nije jasna“.

Upitan je li šutio o stanju u Turskoj kako bi se izbjegla odmazda protiv katolika u toj zemlji, rekao je: „Istina, uvijek se treba izbjegavati zlo nad katolicima – i to svi činimo – ali ne po cijenu istine. Postoji krepost razboritosti“, ali „u mojem slučaju, vi ste svjedoci da – kad sam trebao reći nešto što s ticalo Turske, to sam i rekao“.

Optužbe protiv kardinala Pella

Papu su, k tome, upitali o novim optužbama protiv australskog kardinala Pella, pročelnika Tajništva za gospodarstvo, po pitanju zlostavljanja maloljetnika. Rekao je da su prvi glasovi o tome iz Australije bili od prije 40 godina te da ni policija nije na njih isprva reagirala. „Potom su sve optužbe predane sudstvu“, koje o tome sada vodi računa. „Ne treba suditi prije nego što pravosuđe donese presudu. Kad bih ja dao sud u prilog ili protiv kardinala Pella, to ne bi bilo dobro, zato što bih sudio unaprijed“ – rekao je papa Franjo.

„Istina je, postoji sumnja. I postoji jasno pravno načelo: in dubio pro reo“ – odnosno, u dvojbi u korist okrivljenika. „Trebamo čekati sudstvo i ne činiti prije toga medijsku presudu, zato što to ne pomaže.“ „Kad pravosuđe progovori, progovorit ću i ja“ – ustvrdio je.

Posredovanje u Venezueli

Odgovarajući na pitanje o predloženom vatikanskom posredovanju između socijalističkog predsjednika Sampera i njemu većinski suprotstavljenog parlamenta u napetoj političkoj situaciji u Venezueli, kazao je da postoji mogućnost eventualnog susreta u sadašnjim okolnostima i da se o tome razmišlja, ali je naglasio kako nije siguran i da se to ne može zajamčiti.

Plemenitost poljskoga naroda

Sveti je Otac, osvrćući se na završeni pohod Poljskoj, istaknuo kako je impresioniran tom zemljom i narodom. „Krakov, ono što sam vidio, bilo je tako lijepo. Poljski je narod toliko entuzijastičan“, pun „dobrote, plemenitosti“. Ispričao je da je još kao dijete susretao Poljake na očevu poslu. „Bili su to dobri ljudi i to mi je ostalo u srcu. Ponovno sam otkrio tu vašu dobrotu. To je ljepota. Hvala vam“ – kazao je papa Franjo.