Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, govori Vedran Šmitran 

Prema crkvenom zakoniku za službenike izabrane za biskupsku službu, imenovani šibenski biskup mons. Tomislav Rogić izrekao je 15. srpnja, u kapeli Apostolske nuncijature u Zagrebu, ispovijest vjere i dao prisegu vjernosti, a ceremoniji je predsjedao apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj nadbiskup Alessandro D'Errico. Ređenje mons. Rogića bit će u ponedjeljak, 25. srpnja, u katedrali u Šibeniku. Glavni posvetitelj bit će zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić, a suposvetitelji splitsko-makarski nadbiskup metropolit Marin Barišić i apostolski administrator Šibenske biskupije Ante Ivas.

U Biskupskom domu u Đakovu održana je 15. srpnja sjednica biskupa Đakovačko-osječke crkvene pokrajine. Slavonski biskupi su se u svom radu usredotočili na aktualno društveno stanje u Hrvatskoj i na procese koji se zbivaju na političkoj sceni, zatraživši da političke stranke s većom jasnoćom predstave vrijednosni sustav za koji se zauzimaju, ali i njegovu utemeljenost u našoj nacionalnoj baštini kao specifičnosti koja obogaćuje zajedništvo europskih naroda. I ovom prigodom biskupi su istaknuli potrebu da nova vlada nakon parlamentarnih izbora u rujnu ove godine ozbiljnije posveti pozornost teškom socijalnom stanju u Slavoniji te da poduzme korake koji će zaustaviti osiromašenje i iseljavanje. Osvrnuli su se potom na prvu sjednicu Mješovite komisije stručnjaka Hrvatske biskupske konferencije i Srpske Pravoslavne Crkve o bl. Alojziju Stepincu, održanu minulih dana u Rimu, a na kojoj je sudjelovao i požeški biskup Antun Škvorčević. On je istaknuo da je sastanak protekao u ozračju dobrog raspoloženja, uzajamnog poštovanja i očitovanja zajedničke brige da se u našoj sredini o svim pitanjima razgovara na dostojan i argumentiran način, te da se ne stvaraju napetosti, ne produbljuju podjele i ne širi netrpeljivost. U tome smislu slavonski su biskupi istaknuli važnost da kao Metropolija, čija se jedna biskupija nalazi na području Republike Srbije, nastoje o ekumenskim pitanjima razmišljati zajedno s tamošnjim crkvenim čimbenicima. Biskupi su se ovom prigodom osvrnuli i na značenje kulture u suvremenoj evangelizaciji, istaknuvši kako je Slavonija u prošlosti teško stradavala te su uništeni mnogi svjedoci našega kršćanskog i nacionalnog identiteta. Istaknuli su potrebu snažnijeg čuvanja i obnavljanja postojeće sakralne baštine i njezina prezentiranja javnosti, napose one koja je izvan liturgijske uporabe i kojoj je mjesto u dijecezanskom muzeju, od kojih je onaj posljednji – ponovimo to i ovom prigodom – nedavno otvoren upravo u Požegi.

Upravo završeni splitski „Ultra Europe“ festival ove je godine imao nove i za takvu vrstu festivala neobične sudionike: mlade vjernike-volontere koji su bili nazočni među posjetiteljima Festivala, svjedočeći im kršćansku nadu, ali i iskazujući im konkretna tjelesna i duhovna djela milosrđa. Predvodeći prošloga četvrtka (14. srpnja), u crkvi Gospe od Zdravlja, euharistijsko slavlje za mlade volontere, domaći nadbiskup Marin Barišić pozvao ih je da mole za svakog gosta te da im, svojom kršćanskom radošću i ljubavlju za sve, pokažu da postoji nešto vrjednije i bolje. Želimo da ti mladi uvide da je „Ultra“ nešto što je prolazno i površno, no da postoji i „non plus ultra“ – ono najviše, iznad čega nema ništa. To je Isus Krist. Nema nema ništa više i značajnije od Isusa Krista. On je za živote svakog od nas „non plus ultra“. Daje nam dubinu, otajstvenost, trajnost, rast, radost i potpunost – poručio je splitsko-makarski nadbiskup i zahvalio svima koji će uložiti svoje vrijeme i napore da tu istinu pokušaju prenijeti bližnjima koji su u potrebi – a to su proteklih dana u Splitu zacijelo bili posjetitelji „Ultre“.

Središnjim euharistijskim slavljem s procesijom, koje je predvodio banjolučki biskup Franjo Komarica, u subotu (16. srpnja) je proslavljen blagdan Gospe Karmelske u Postirima na otoku Braču, gdje se taj blagdan slavi kao zavjetna župska svetkovina.

Govoreći o Karmelu, brdu s kojim se vezuju počeci karmelskoga reda, biskup Komarica podsjetio je na riječi Psalma: „Tko će uzići na Goru Gospodnju, tko će stajati na svetom mjestu njegovu? Onaj u koga su ruke čiste i srce nedužno; duša mu se ne predaje ispraznosti.“ Ako to vrijedi za vjernike Staroga saveza, koliko tek treba vrijediti za nas koji smo poučeni po Isusu – ustvrdio je propovjednik, podsjetivši na riječi sv. Ivana od Križa, prema kojemu sem „uspon na brdo Karmel sastoji u očišćenju duše i odbacivanju iz srca svega onoga što nije Božje, što ne dolikuje kršćanskom identitetu i imenu“.

Ovom prigodom banjolučki biskup je također kazao da se osjeća osobito počašćenim što je duhovno povezan s vjernicima Postira, i to preko najdičnijega sina te Župe, a svećenika biskupije Banjolučke – mučenika Jurja Gospodnetića. Podsjetimo kako je prošle godine Sveta Stolica odobrila početak službenoga procesa proglašenja blaženim i svetim don Jurja Gospodnetića, koji je mučenički stradao 27. srpnja 1941. godine, za obnašanja službe župnika u Bosanskom Grahovu. Mučen je i ubijen za četničko-partizanskoga ustanka, zajedno s ostalim hodočasnicima koji su putovali iz Knina u Grahovo, vraćajući se sa proslave blagdana sv. Ane.

Udruga “U ime obitelji” podnijela je protiv dvojice novinara portala Index.hr te društva Index promocija d.o.o. udružnu tužbu zbog diskriminacije, zajedno s Udrugom za promicanje obiteljskih vrijednosti – “blaženi Alojzije Stepinac”, udrugom “Vigilare”, Studentskim katoličkim centrom “Palma” i Hrvatskim katoličkim društvom prosvjetnih djelatnika. Kako se navodi u tužbi, autori su izravno diskriminirali osobe katoličke vjeroispovijesti, tako što su ih stavili u nepovoljniji položaj od drugih osoba u usporedivoj situaciji, dovevši u svojim navodima u pitanje njihovo pravo da se javno okupljaju te da javno očituju svoju vjeru izvršavajući vjerski običaj javnog štovanja relikvije sveca, a koje pravo je zajamčeno člankom 40. Ustava Republike Hrvatske te člankom 9. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Tužitelji su u tužbi također istaknuli da je počinjena diskriminacija obuhvatila veliki broj osoba te da se počinjena diskriminacija ne može opravdati ni na koji način, a posebice ne pravom na slobodu izražavanja mišljenja.