Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - priprmio Vedran Šmitran

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, govori Vedran Šmitran 

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić primio je danas (7. srpnja) u Nadbiskupskome dvoru predsjednika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademika Zvonka Kusića. Riječ je o njihovu redovitom susretu na kojemu su u srdačnom razgovoru razmijenili mišljenja o aktualnim događajima u Hrvatskoj, Europi i svijetu. Kardinal Bozanić i akademik Kusić izrazili su zabrinutost zbog podjela i pesimizma koji vladaju u hrvatskom društvu 25 godina nakon stvaranja samostalne Hrvatske i složili se da je obnova duha zajedništva, optimizma i dijaloga, uz usmjerenost svih sastavnica hrvatskoga društva prema općem dobru, preduvjet za izlazak iz gospodarske i društvene krize te za izgradnju bolje Hrvatske. Akademik Kusić također je izvijestio kardinala Bozanića o djelovanju HAZU-a u prvoj polovici 2016. te o aktivnostima koje se planiraju do kraja godine – izvijestio je Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Na 19. obljetnicu utemeljenja Požeške biskupije, u utorak, 5. srpnja, svečano je blagoslovljena zgrada Dijecezanskoga muzeja u Požegi, na trgu Sv. Terezije Avilske, u neposrednoj blizini požeške katedrale. Domaći biskup Antun Škvorčević predvodio je obred blagoslova, nakon čega je prof. Mario Beusan iz Zagreba, idejni začetnik i postavljač izložbe, predstavio postav Muzeja.

Dijecezanski muzej nije ustanova mrtvih spomena i uspomena, nego živo svjedočanstvo vjere naših prethodnika, utisnuto u svaki izloženi predmet, koje može i našu vjeru učiniti snažnijom i životnijom, pokrenuti nas na vjernije življenje i svjedočenje vrijednosti koje smo naučili u školi evanđelja – kazao je ovom prigodom biskup Škvorčević, zaželjevši da svi, a napose vjernici župa iz kojih su prikupljeni predmeti u Dijecezanskom muzeju, ožive u ponosu zbog pripadnosti Isusu Kristu u njegovoj Crkvi te da u zahvalnosti svojim pređima nastoje produbljivati duhovnu baštinu iz koje su izrasli.

U mjesecima lipnju i srpnju dogodila su se svećenička ređenja i mlade mise većine naših svećenika. Prigoda je to ne samo za sjećanje na te značajne događaje – datume u našemu životu, nego i za osvrt na prijeđeno, već doživljeno i proživljeno – stoji na početku poruke hvarskoga biskupa Slobodana Štambuka koju je uputio biskupijskim svećenicima uz mjesec mladomisničkih slavlja. Biskup podsjeća kako je Hvarska biskupija protekle godine radosno proživljala dva svećenička ređenja, ali i da je broj svećeničkih kandidata nekoć bio veći. Bili su to dani obilja duhovnoga u vrijeme kad nije bilo materijalnoga obilja! Kakve li disproporcije (= nesrazmjera)! Obilovali smo kad nismo obilovali, imali smo kad nismo imali! – piše biskup Štambuk, te podsjeća kako je u život svećeničkoga kandidata potrebno puno toga utkati, od obitelji do svake riječi i geste koje trebaju biti duhovna i materijalna potpora kandidatima. U danima ljetnim, dok se spominjemo naših i onih drugih svećeničkih ređenja, uvijek i ponovno potrebno je posegnuti za pojmovnim izričajem što ga u sebi 'skriva' riječ svećenik. To je onaj koji samoga sebe može usporediti sa žrtvom Onoga koji posta velikom žrtvom za nas i naše spasenje – ističe u svojoj poruci biskup Štambuk, pozivajući svoje svećenike na novo i hrabro oduševljenje u njihovu zvanju i poslanju.

O skoroj petoj obljetnici beatifikacije Drinskih mučenica, u nedjelju, 3. srpnja, u Granešini je blagoslovljen prvi kip njima u čast, a izradio ga je Dragan Kwiatkowski, akademski kipar iz Zadra. Ovo umjetničko djelo prikazuje s. Julu i četiri susestre stopljene u jedan i jedinstven stup vjere, pun mističnog zanosa, koje u tome stavu zajedništva u vjeri postaju svima trajno nadahnuće i izvor snage u življenju svjedočenja, poslanja i posvećenja.

Postavljanjem ovoga kipa na Dan Provincije, koja slavi 97. rođendan, trajno se želi učiniti spomen na sestre blaženice kao uzore vjernosti i ljubavi svima nama Kćerima i Suradnicima Božje ljubavi te svim vjernim štovateljima u ovoj 5. obljetnici beatifikacije – istaknula je ovom prigodom provincijalna glavarica s. Gordana Igrec, izrazivši posebnu radost što može pozdraviti don Antu Bakovića, jedinog i vjernog svjedoka tragične smrti sestara mučenica te neumornog i vjernog promicatelja njihove svetosti.

Mons. Marijan Bartolić, umirovljeni svećenik Porečke i Pulske biskupije, blago je u Gospodinu preminuo, 2. srpnja, u pulskoj bolnici, u 89. godini života i 65. godini svećeništva. Rođen je u Karojbi 28. ožujka 1928. godine, a za svećenika je zaređen u Puli, 1951. godine. Ovaj istaknuti član prezbiterija Porečke i Pulske biskupije obnašao je mnoge značajne službe u životu istarske Crkve; gotovo dva desetljeća bio je generalni vikar biskupije, uz dva ordinarija.

Mons. Marijan je kao vjernik i kao svećenik bio utkan u suvremenu Crkvu u Istri, u koju je uložio svoje duševne talente, vjeru, nadu i ljubav. Ljubio je Crkvu u Istri i za nju trpio. Dokaz tomu jesu i njegova djela o povijesti Crkve u Istri i bl. Miroslavu Bulešiću, a još jači dokaz te ljubavi bio sav njegov časni život i svećeničko svjedočanstvo – istaknuo je porečki i pulski biskup Dražen Kutleša, predvodeći 5. srpnja Svetu Misu zadušnicu na porečkom Gradskom groblju, nakon koje je sprovodne obrede predvodio porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan.

U Zagrebu je jučer (6. srpnja) blago u Gospodinu preminuo fra Vlatko Badurina, franjevac trećoredac, u 78. godini života, 60. godini redovništva i 53. godini svećeničke službe. Pogreb će biti 8. srpnja na groblju Mirogoj u Zagrebu, a Sveta Misa zadušnica slavit će se nakon sprovoda u crkvi Sv. Franje Ksaverskog.

Fra Vlatko Badurina rođen je 6. veljače 1939. u Lunu (Jakišnica), na otoku Pagu. Poslije teološkog studija u Zagrebu studirao je psihologiju u Muenchenu te specijalizirao pastoralnu konzultaciju u Grazu. Obavljao je, između ostalih službi i dužnosti, službu provincijala (1980.-1988.) i gvardijana, dužnost odgojitelja bogoslova, kao i profesora psihologije na Katehetskom institutu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u Zagrebu (1978.-2009.) i na Institutu za duhovnost istoga Fakulteta (1989.-2009.). Poslije rada na Fakultetu živio je i djelovao u Samostanu sv. Franje u Odri.