Papa: Pomirenje među Armencima i Turcima, mir u Gorskom Karabahu

Da se više nikada ne ponove strahote poput suludoga pokolja provedenoga nad armenskim narodom prije stotinu godina – tim je riječima papa Franjo ponovno uputio svoj apel poradi spomena na rane armenskoga naroda, u govoru na ekumenskom susretu s katolikosom Karekinom II. održanom jučer, 25. lipnja, u Erevanu. Pred mnoštvom od više od 50.000 ljudi, koji su ga vrlo srdačno dočekali, Sveti je Otac molio za to da se ponovno krene putom pomirenja između armenskoga i turskoga naroda, te da se uspostavi mir u Gorskom Karabahu. Također je izrazio snažnu želju za hodom prema punom zajedništvu.

„Veliko zlo“ – da svijet više nikada ne upadne u takve strahote

Na tom nam putu prethode i prate nas brojni svjedoci, posebno brojni mučenici koji su krvlju označili zajedničku vjeru u Krista. Oni su naše zvijezde na nebu, koje blistaju nad nama i pokazuju put koji imamo još prijeći na zemlji, prema punom zajedništvu – rekao je Papa, a nakon toga spomenuo strašne kušnje kojima su bili podvrgnuti Armenci.

Samo je jedno stoljeće prošlo od 'Velikoga zla' koje vas je pogodilo. Taj strahoviti i suludi pokolj, to tragično otajstvo nepravde koje je vaš narod osjetio na svojemu tijelu, ostaje urezano u sjećanje i gori u srcu – rekao je Papa te istaknuo da je to trpljenje, trpljenje otajstvenoga Kristova Tijela. Sjećati se toga nije samo dolično, nego je dužnost; da bude upozorenje u svako doba, kako svijet ne bi nikada više ponovno upao u uvojnicu sličnih strahota! – istaknuo je papa Franjo.

Rane, koje su ostale otvorene poradi okrutne i bezumne mržnje, mogu se suobličiti s onima uskrsloga Krista. Strašne rane boli pretrpljene na križu, koje je ljubav preobličila, postale su vrelo praštanja i mira – napomenuo je Papa te podsjetio da i najveća bol može postati sjeme mira za budućnost, ako ne dopustimo da nas obuzme prijevarna snaga osvete.

Papina želja za pomirenjem armenskoga i turskoga naroda

Riječ je o tomu da se izgradi budućnost koja pripada i mladima, kojima se papa Franjo obratio pozivajući ih da budu aktivni promicatelji kulture susreta. Neka Bog blagoslovi vašu budućnost i dade da se nastavi put pomirenja između armenskoga i turskoga naroda, kao i da se uspostavi mir u Gorskom Karabahu – bio je snažan Papin poticaj.

Poticaj da se „trči“ prema jedinstvu

Govoreći pak o hodu prema jedinstvu, Sveti je Otac rekao da je on prošlih godina ojačan susretima, te istaknuo – navodeći riječi svetoga Ivana Pavla II. – stvarno i duboko jedinstvo među našim crkvama. Ponovno smo zajedno kako bismo ojačali apostolsko zajedništvo među nama – dodao je papa Franjo te zahvalio Armeniji, prvoj kršćanskoj zemlji koja je prihvatila vjeru, za vjernost Evanđelju, koja je često bila herojska. Ponovni je susret – prema Papinim riječima – 'razmjena darova', a ne ideja. Stoga je uputio poziv da s pouzdanjem gledaju prema danu kada ćemo biti ujedinjeni u punini euharistijskoga zajedništva.

Za jedinstvo je potrebna molitva. Ali, bitna je također uzajamna ljubav. Samo ljubav briše predrasude – rekao ja Papa – Valja odustati od strogih uvjerenja i vlastitih interesa, u ime ponizne ljubavi, koja je 'blagoslovljeno ulje kršćanskoga života. Ne mogu računice i prednosti privući Očevo milosrđe, Kristov blagoslov i obilje Svetoga Duha, nego ponizna ljubav. Moleći i snažno se voleći, iskrenoga srca, jedni druge, u poniznosti i otvorenosti duha, pripremimo se kako bismo primili božanski dar jedinstva. Nastavimo odlučno ići našim putom, štoviše, trčimo prema punom jedinstvu! – istaknuo je Papa.

Nasilje muči i Bliski Istok

Osvrnuvši se potom na temu Evanđelja: Krist koji daruje mir, Papa je istaknuo da su zapreke na putu mira još uvijek velike, te koliko su tragične posljedice ratova u svijetu. Svoje je misli upravio i svima koji su bili primorani napustiti sve, posebice na Bliskom Istoku, na kojemu – kako je istaknuo – brojna naša braća i sestre trpe nasilje i progone, i to zbog mržnje, zbog sukobâ potaknutih trgovinom oružjem, te zbog nedostatnoga poštovanja ljudskoga bića, a posebno najslabijih.

Neka Armenci budu veleposlanici mira

Jedan od velikih svjedoka mira bio je sveti Grgur iz Nareka, kojega je papa Franjo proglasio crkvenim naučiteljem. On je u svojoj knjizi – koja bi po Papinu mišljenju mogla biti nazvana 'duhovnim ustavom armenskoga naroda' – tražio za svoje neprijatelje oprost i milosrđe: „Nemoj satrti one koji me grizu: preobrazi ih!“ To je – istaknuo je papa Franjo – vapaj milosrđa za sve ljude. Neka Armenci, nazočni u brojnim zemljama, i koje želim bratski zagrliti, budu vjesnici te težnje prema zajedništvu. Cijelom je svijetu potreban vaš navještaj, treba mu vaša nazočnost, treba mu vaše najvjerodostojnije svjedočanstvo. Mir vama! – rekao je na kraju Papa.

Ekumenski i molitveni susret za mir, bogat emocijama, završio je zajedničkom gestom pape Franje i katolikosa Karekina II., kada su, svatko s malenom amforom, zalili jednu biljku posađenu u loncu u obliku lađe.