Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj, govori Vedran Šmitran 

Službeno otvaram ovu izložbu i pozivam vas sve da ovdje provedete vrijeme; to je svetište u srcu Europskog parlamenta – tim je riječima potpredsjednica Europskog parlamenta zastupnica Mairead McGuinness jučer (15. lipnja) otvorila izložbu o bl. Alojziju Stepincu, koja je pod pokroviteljstvom hrvatske zastupnice Marijane Petir te uz suorganizaciju Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije postavljena u Europskom parlamentu u Bruxellesu. „Moram reći da nisam puno znala o velikom čovjeku kojega danas ovdje predstavljamo, ali naučila sam ponešto i pozivam vas sve da pogledate izložbu i naučite malo više o njemu“ – kazala je potpredsjednica McGuinness.

U ime zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića više od stotinu okupljenih na otvaranju izložbe pozdravio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. Drago nam je što na ovome važnom mjestu za Europu možemo pred političare i pred posjetitelje Europskoga parlamenta staviti lik nadbiskupa Stepinca i kao smjerokaz i kao poticaj da u svojim odgovornostima živimo izloženost i založenost za vrijednosti koje ostvaruju puninu ljudskoga života. Europa može biti ponosna što je u tami neljudskosti imala takvoga čovjeka – istaknuo je biskup Šaško.

Okupljene zastupnike, goste koji su na njezin poziv stigli iz Hrvatske, kao i mnogobrojne posjetitelje među kojima je bio i izaslanik apostolskog nuncija pri Europskoj uniji pozdravila je i organizatorica – hrvatska zastupnica Marijana Petir, izrazivši radost što Europa ima priliku ovom izložbom upoznati put svetosti ovoga iznimnog čovjeka. Nasljedovanjem primjera života blaženoga Alojzija Stepinca svatko od nas može još čvršće ugraditi svoj kamenčić u mozaik boljega društva i svijeta. Neka nam on koji je zastupao duhovno jedinstvo naroda kao temelj jedinstvene Europe učvrsti našu humanost i obnovi zajedništvo čiji je graditelj bio, a koje je toliko potrebno današnjoj Europi – zaključila je zastupnica Petir.

Nemojmo misliti da je lakše živjeti po Kristovu uzoru nego za njega umrijeti; i jedno i drugo iziskuje nadljudsku snagu koju Bog daje onima koji mu vjeruju – poručio je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, predvodeći jučer pontifikalno misno slavlje o blagdanu sv. Vida, zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke. Nadbiskup je ovom prigodom tradicionalno podijelio deset medalja zahvalnosti sv. Vida vjernicima koji su svojim životom i radom posvjedočili vjeru u Krista. Ljubiti iz dana u dan svoje bližnje kao što Krist nas ljubi, biti vjeran danim obećanjima, opraštati uvrede; nije li to podjednako teško i zahtjevno kao izabrati mučeničku smrt – upitao je, istaknuvši kako Isus istu nagradu obećava onome koji radi njega jednokratno podnose muku i smrt, kao i onome koji mu svakodnevno iskazuje vjernost i ljubav u malim stvarima, obavljajući savjesno i odgovorno svoje profesionalne i ljudske dužnosti. Upravo je to redovni put svetosti i samo onaj koji njime hodi može u izvanrednim situacijama biti spreman i za izvanredne žrtve, uključujući i onu vlastitog života za Boga i bližnjega – zaključio je riječki nadbiskup.

Diljem Domovine 13. lipnja proslavljen je blagdan sveca svega svijeta – Antuna Padovanskog, a među brojnim slavljima izdvajamo ono na Smiljevcu u Zadru. Sveci su uvijek suvremeni i izazovni. Sv. Ante je suvremen po svjedočkom životu i radikalnom opredjeljenju za Boga, po jasnoći moralnih i kršćanskih načela koje je izlagao u svojim poznatim propovijedima. Nije se umarao isticati važnost kreposnog života, duh molitve, poniznosti i samozataje. Nije štedio ni poroke svog vremena i suvremenika: oholost, škrtost, bludnost i lihvarstvo – kazao je nadbiskup Želimir Puljić, upozorivši kako smo danas premalo proroci u svijetu punom izazova. U vremenu nejasnoće i pomutnje potrebni su odvažni svjedoci koji će nas neustrašivo upućivati na Isusa, koji je zaglavni kamen i središte svega. Hoće li se na početku 21. st. naći neki novi sv. Antun da našem čovjeku, suputniku i supatniku, ponovno ukaže gdje su temelji i razlozi vrijednosti čovjeka i njegova dostojanstva – upitao je zadarski nadbiskup.

U crkvi Navještenja Marijina u Opatiji prošle je subote (11. lipnja) proslavljena jubilarna 40. obljetnica djelovanja Hrvatske zajednice Bračnih susreta. Hrvatski isusovci su se 60-ih godina prošloga stoljeća zauzeli za sustavno osvješćivanje važnosti vjerničkoga života mladeži i obitelji; pokreću „Obiteljski institut“ te „Obiteljsku ljetnu školu“ koja se već 45 godina redovito održava u Zagrebu. U tim godinama svećenici u Španjolskoj sličnih su razmišljanja – kako obnoviti zajedništvo bračnog para, koji drži obitelj, a po njoj i Crkvu i svijet. Isusovci u Americi istih godina započinju rad s bračnim parovima i održavaju se prvi Bračni susreti – vikendi. Zahvaljujući jednom hrvatskom bračnom paru u Americi i danas pokojnome o. Stjepanu Kušanu, uz mnogo nesebičnog rada i oduševljenja, kod nas se organizira prvi Bračni susret u Opatiji, od 11. do 13. lipnja 1976. godine, a zatim toga istog ljeta i u Zagrebu. Tako je nastajao pokret koji je danas od velike pomoći bračnim parovima i Crkvi u cijelome svijetu, a djeluje u 83 zemlje na svim kontinentima. Proslavu u Opatiji organizirala je Zajednica Rijeka, Primorje i otoci, a tom je prigodom održana i duhovna obnova za bračne parove koju je predvodio Nacionalni tim – Anđelka i Ivan Mađerčić te vlč. Stjepan Škvorc – na temu: „Želim da i moje srce bude plodna zemlja inspirirana prispodobom o sijaču“.