Kard. Parolin: Jedinstvo među osobama pomaže ekumenizam

Uspješnost ekumenizma ne ovisi o našim dobrim nakanama, već o sposobnosti da budemo ujedinjeni s Isusom; što budemo više ujedinjeni s Njim čvršće će biti naše jedinstvo – ustvrdio je kardinal Parolin u propovijedi na jučerašnjoj svetoj misi slavljenoj u rimskoj crkvi Del Gesù, koju je slavio kao zahvalu za proglašenje svetom Majke Marije Elisabette Hesselblad. Na misi su sudjelovale časne Otkupiteljeva reda svete Brigite, prenio je vatikanski dnevnik L'Osservatore Romano.

Kardinal je potaknuo na molitvu „za odijeljenu kršćansku braću i skandinavske katoličke zajednice, te poglavito „ za putovanje pape Franje u Lund u Švedsku, 31. listopada, na sudjelovanje u zajedničkoj svečanosti obilježavanja 500. obljetnice Reforme, Katoličke crkve i Svjetskoga luteranskog saveza.

Rođena u Švedskoj, u luteranskoj obitelji, majka Marija Elisabetta Hesselblad, „prigrlila je katoličku vjeru nakon mukotrpnoga hoda, koji se osalanjao na molitvu, bez koje nema nikakvog ekumenizam“ – rekao je kardinal Parolin ističući kako je svetica bila uvjerena da je „za pomoć svijetu da otkrije svoje izvorno zvanje u planu božanskoga spasenja, potrebno potpuno jedinstvo, najprije u srcima, a zatim vidljivo jedinstvo, između učenika i Krista.

S odmicanjem godina, majka Hesselblad je naučila da za je postizanje jedinstva, osim molitve, potrebna žrtva. Stoga je prihvatila križ: križ napuštenosti, nerazumijevanja, duševne patnje, velikih teškoća u ostvarivanju svojega djela, Otkupiteljeva reda svete Brigite – ustvrdio je Papin državni tajnik.

Veliki stup na koje je svetica gradila uskrsli Otkupiteljev red svete Brigite i čitavo svoje ekumensko zauzimanje bila je djelotvorna ljubav. Kardinal je istaknuo kako je majka Hesselblad smatrala čistom utopijom puno jedinstvo kršćana bez ljubavi: ako kršćani u svojim zajednicama, u svojim međusobnim odnosima, ponovo ne ostvare ozračje prve Crkve, gdje su svi bili samo jedno srce i samo jedna duša, ekumenizam će ostati samo želja. Ona je tijekom Drugog svjetskoga rata osobno svjedočila djelotvornu ljubav skrivajući u rimskoj kući židovske izbjeglice, piše L'Osservatore Romano.