Novi kustos Svete zemlje: Dolazim u velikoj poniznosti

Poglavari Franjevačkoga reda Manje braće imenovali su novoga kustosa Svete zemlje. Riječ je o patru Francescu Pattonu, 53-godišnjem Talijanu, koji nasljeđuje patra Pierbattistu Pizzaballu. Na pitanje novinara naše radijske postaje kako je primio vijest o imenovanju, koje je odobrila Sveta Stolica, novi je kustos kazao da je bio iznenađen, ali ju je primio pomalo i sa strepnjom, budući da je riječ o slojevitoj i osjetljivoj stvarnosti, koja je vrlo važna za njegov red, ali i za čitavu Crkvu.

Franjevačka povezanost sa Svetom zemljom

Govoreći o svojoj povezanosti sa Svetom zemljom, prije svega je kazao da je ona franjevačka. Franjo je volio tu zemlju i otišao je tamo kao hodočasnik. Moja je veza s njom također preko fratara koji su mi govorili o njoj, koji su tamo živjeli i tamo posvetili svoj život u službi u svetištima, ali i u poučavanju i istraživanju – kazao je, te spomenuo Fakultet biblijske arheologije i egzegeze, i istaknuo zauzimanje franjevaca u Svetoj zemlji na području arheoloških istraživanja, posebno posljednjih stoljeća. Zahvaljujući tim njihovim nastojanjima, pronađena su važna mjesta poput Kafarnauma, Petrove kuće i drugih. I to je dio naše povijesti, i zauzimanja same kustodije – istaknuo je pater Patton.

Dolazim u velikoj poniznosti

Obraćajući se kršćanskim zajednicama u Svetoj zemlji, novi je kustos kazao da u Svetu zemlju dolazi u velikoj poniznosti, na prstima. Dolazim s velikom ljubavlju u srcu za tu zemlju. Molim također da me se prihvati i pomogne obavljati službu za dobro ljudi koji tamo žive, i za dobro onih koji dolaze zbog studija, na hodočašće, ili jednostavno iz znatiželje prema tim mjestima – kazao je kustos te izrazio nadu da će tamo moći živjeti na način svetoga Franje.

Znamo da je 1219. godine, kada je otišao u Svetu zemlju, znao živjeti stvarnost susreta. I mislim da je, kako često napominje papa Franjo, ta zemlja mjesto gdje je važno graditi mostove. Za nas ona pak ima posebno značenje, jer je to zemlja u kojoj se ostvarilo utjelovljenje, muka, smrt i uskrsnuće Gospodinovo. Za nas je to, usuđujem se reći, tijelo naše vjere – istaknuo je pater Patton.

Nazočnost franjevaca u Svetoj zemlji pastoralna, vjerska i duhovna

Na novinarovo pitanje koja su obilježja te važne i dragocjene nazočnosti franjevaca u Svetoj zemlji, istaknuo je čuvanje svetištâ, odnosno mjestâ povezanih s biblijskom nazočnošću i s Isusovim životom: mjesta na kojima je živio, gdje je propovijedao, gdje je umro i uskrsnuo. Napomenuvši da je Kustodija Svete zemlje šire nazočna na Bliskom istoku, jer obuhvaća također Siriju, Jordan, Egipat, Libanon, a nazočna je i na Rodosu i Cipru, novi je kustos kazao da stoga njihova prisutnost ima biti pastoralna, vjerska i duhovna. Ali, budući da radimo s ljudima, naša nazočnost ima biti također, u ovom trenutku, nazočnost pomirenja i mira. Znamo da Kustodija Svete zemlje ima i pastoralno značenje u skrbi za kršćane latinskoga obreda nazočne u Svetoj zemlji, ali ima i društveno značenje, i to kroz škole, kroz poučavanje…

Hodočašća – bitno sredstvo za podupiranje kršćanske nazočnosti u Svetoj zemlji

Osim toga, napomenuvši da je Sveta zemlja, zemlja hodočašćâ, kustos je istaknuo da su hodočašća bitno sredstvo za podupiranje kršćanske nazočnosti u Svetoj zemlji. Zahvaljujući hodočašćima, lokalni kršćani imaju posao i mogućnosti za dostojan život. Hodočašća su također jedan od načina za upoznavanje te zemlje, naroda koji tamo živi – dodao je p. Patton – iako su ona prije svega iskustvo vjere, jer se kroz hodočašće dolazi u kontakt s našom poviješću i s mjestima povijesti spasenja.

Nastojanja oko mira i pomirenja i u svakodnevnom životu

Na novinarovo pitanje kako se poslanje čuvanja Svete zemlje slaže s nastojanjima oko mira i pomirenja, novi je kustos kazao da se oni isprepleću u svakodnevnim kontaktima s ljudima, i među ljudima; isprepleću se, primjerice, na području odgoja, jer – objasnio je – škole su mjesto susreta mladih različitih etničko-vjerskih izvora. Ta se povezanost ostvaruje također, i ponajviše, kroz miroljubivi način života, otvoren za dijalog – kazao je na kraju p. Patton.