Održan okrugli stol "Čimbenici pobačaja na zahtjev u Hrvatskoj"

U petak, 13. svibnja, u Auli Rektorata Sveučilišta u Zagrebu održan je okrugli stol pod nazivom “Čimbenici pobačaja na zahtjev u Hrvatskoj”, u organizaciji Svjetskog saveza mladih Hrvatska, jedne od najaktivnijih udruga mladih s najvećim brojem aktivnih članova u Hrvatskoj.

Kako stoji u službenom priopćenju, okrugli stol je organiziran s ciljem da se rasprava o pobačaju odmakne od uobičajenog sukobljavanja prava nerođenog djeteta na život i prava žene na pobačaj, te da se usmjeri prema konkretnim socioekonomskim čimbenicima koji utječu na odluku o prekidu trudnoće. Također, organizatori su htjeli dobiti odgovor na to može li precizno ispitivanje konkretnih socioekonomskih čimbenika pobačaja pomoći u planiranju demografske i pronatalitetne politike.

O socioekonomskom aspektu pobačaja govorio je dr. sc. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, o javnozdravstvenom vidu pobačaja govorila je dr. med. Željka Draušnik s Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo; pravnica mag. iur. Karla Ressler dala je pravni uvid u temu, a mag. phil. Dan Đaković s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove raspravi je pružio filozofsku i etičku notu.

Iako prema statistikama u Hrvatskoj opada broj pobačaja na zahtjev, povećava se broj pobačaja koji su po svojoj vrsti nedefinirani i smješteni u kategoriju “ostali pobačaji”. Velik problem također predstavlja nepopunjavanje ili tek retrogradno popunjavanje obrasca o prekidu trudnoće, koji najčešće popunjava osoblje koje nije bilo u kontaktu s pacijentom i raspolaže samo s osnovnim informacijama, ali ne i razlozima koji stoje iza želje za abortusom.

Pobačaj je – ističe se nadalje u priopćenju – i demografski problem, koji bi uvelike mogla smanjiti poticajna populacijska politika i zaštita statusa majki i očeva. Dr. sc. Stjepan Šterc naglasio je kako se do kvalitetne pronatalitetne politike dolazi putem točnih strateških smjernica koje za Hrvatsku za sada nemamo razrađene.

Pitanje pobačaja bilo je smješteno i u kontekst europskog i hrvatskog zakonodavstva, posvješćujući kako zakoni u određenoj mjeri priznaju pravni status nerođenome djetetu. Ni jedno zakonodavstvo prekid trudnoće nije izrijekom definiralo kao pravo. Prema tome, potrebno je na hrvatskoj, ali i međunarodnoj razini provesti pravnu regulativu kako se zakoni ne bi svojevoljno tumačili. Kao rezultat svih navedenih čimbenika, atmosfera u kojoj živimo nije više atmosfera radosti i veselja zbog rođenja djeteta, što također ima veliki učinak na majke i očeve koji razmišljaju o pobačaju – ističu iz Svjetskog saveza mladih.

 Mag. phil. Dan Đaković naglasio je kako je čin pobačaja većini žena izrazito negativno iskustvo nakon kojeg im nisu potrebni argumenti, nego ljudskost, prisutnost, toplina, razumijevanje i istinsko suosjećanje.