Patrijarh Bartolomej: Selilaštvo, svjetski problem

Sadašnja humanitarna kriza, koja izbjeglice usmjerava prema Europi mora biti glavna briga Europe, Turske i čitave međunarodne zajednice – izjavio je carigradski ekumenski patrijarh Bartolomej I., govoreći u četvrtak na 19. ekonomskom euroazijskom skupu, koji se u Istanbulu održavao od 5. do 7. travnja, a prenio vatikanski dnevnik l'Osservatore Romano.

Zaklada za strateško i društveno istraživanje organizirala je skup pod geslom „Gospodarski pojas puta svile. Gospodarstvo, energija, prisiljeno seljenje i terorizam“. Patrijarh smatra da se „naše stajalište o selilaštvu ne smije ograničiti na europske granice već treba proširiti područje djelovanja radi veće učinkovitosti. Međureligijska pak suradnja treba biti dio našega pristupa tom gorućem problemu“ – istaknuo je patrijarh.

Odgovor na izazov selilaštva podrazumijeva „odgovornost, zajedničko djelovanje, potporu izbjeglicama, suradnju sa zahvaćenim državama, otklanjanje uzroka rata koji izazivaju seljenje, stvaranje i promicanje politike razvoja, jamčeći mir“. Patrijarh nije skrivao svoje zabrinutosti: Strah je zahvatio cijeli svijet. Nesigurnost je postala jedina sigurnost za današnju mladež, uvukla se u svako srce i svaku glavu. Terorizam, ratovi i sukobi svakodnevna su stvarnost. Teroristički napadi se događaju u cijelom svijetu: od Pariza do Istanbula, od Bruxellesa do Pakistana – istaknuo je patrijarh Bartolomej I. dodajući:

Nažalost, teroristi se služe vjerskim funadamentalizmom ne samo pravdajući golemo prolijevanje krvi, već i šireći strah. A religija bi trebala rađati jedino bogobojaznost. U Mudrim izrekama čitamo: “Strah je Gospodnji početak spoznaje, ali ludi preziru mudrost i pouku“ (1,7). Fanatici i teroristi „preziru mudrost i Božje zapovijedi“. Oni tvrde da vjeruju u Boga ali ne poznaju mudrost niti žive krjeposnim životom. Stoga ne vjeruju u Gospodina. Često smo tvrdili da je zločin u ime religije zapravo zločin protiv religije – istaknuo je Patrijarh.

Patrijarh je pozvao na promišljanje o zajedničkim vrijednostima, koje se temelje na dostojanstvu svake osobe, na dostojanstvu koje „prava kršćanska vjera smatra neotuđivim“. Možemo se suprotstaviti strahu i egoizmu, promičući slobodu, solidarnost i inkluzivno društvo. Sloboda je nada za budućnost, čak i ako je ograničena ili nijekana. Vjera može podnositi nedostatak slobode jer je otajstvo slobode. Sloboda pak uključuje solidarnost. Solidarnost je više od snošljivosti, jer se nadahnjuje na ljubavi. Francuski filozof Regis Debray takvo iskustvo naziva “trenutkom bratstva“. Kada istinski prihvaćamo i grlimo drugu osobu kao svoga bližnjega, onda postavljamo temelje solidarnosti, odnosno priznavanja zajedničkoga dostojanstva – objasnio je Patrijarh.

Carigradski nadbiskup ne može podnijeti da se kriminalne mreže, koje organiziraju ilegalno seljenje, bogate na patnji najranjivijih. Glede toga, predložene su razna rješenja među inim i inicijative za razvoj država iz kojih dolaze ilegalni selioci. To je ipak dug proces i zahtijeva odlučno djelovanje protiv nasilja, te sučeljavanje s uređenjem nacionalnih granica – istaknuo je patrijarh dodajući:

Ali valja još jednu obvezu ispuniti, imajući u vidiku da je religija kadra promicati društveno uključivanje i pravednost: Ne možemo odvajati svoju zabrinutost za ljudsko dostojanstvo, ljudska prava ili društvenu pravednost od skrbi za ekološko očuvanje i održivost. Te su zabrinutosti usko povezane. Ako imamo na umu da je svaka osoba stvorena na Božju sliku, i ako vrjednujemo sve što je Bog stvorio, onda se moramo skrbiti za drugu osobu i za svoj svijet – ustvrdio je patrijarh.

Ekološki problem zagađivanja uvijek je povezan s društvenim problemom siromaštva. Svaka se ekološka aktivnost mjeri i vrjednuje po njezinu odrazu i učinku na druge osobe, poglavito siromašne. Da to shvatimo, može nam pomoći glasovita prispodobu o Posljednjem sudu iz Matejeva evanđelja (25,35), kada Isus veli: „Bio sam gladan i nahranili ste me, bio sam žedan i napojili ste me“. Svi smo odgovorni i moramo pronaći odgovore na izazove okoliša. Trebamo se sučeliti s izazovom crpeći nadahnuće iz božanskoga straha koji će nas preobraziti u mudrije i bolje muškarce i žene – zaključio je patrijarh Bartolomej.