Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj, pripremio Vedran Šmitran

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je 30. ožujka pismo svećenicima, redovnicama i redovnicima u povodu dolaska tijela svetog Leopolda Bogdana Mandića u Zagreb.

Radujem se što vas ovim dopisom mogu obavijestiti da će tijelo nama dragoga hrvatskog sveca, svetog Leopolda Bogdana Mandića, kojega je papa Franjo – zajedno sa svetim o. Pijom iz Pietrelcine – želio imati kao svjedoka Izvanrednoga jubileja milosrđa, doći k nama u Zagreb. Razlozi da se kao vjernici okupimo na molitvu i slavlje uistinu su brojni, a posebno nas veseli što je ovaj ponizni redovnik, kapucin, sin hrvatskoga naroda, istaknuti znak za cijelu Crkvu koja živi milost Jubileja – ističe u pismu kardinal, uputivši poziv svima, a naročito vjernicima grada Zagreba, da sudjeluju u tome radosnom susretu sa svetošću koja i danas snažno zrači Božjim milosrđem.

U srijedu, 13. travnja, u 17 sati, bit će svečani doček tijela svetoga Leopolda ispred zagrebačke prvostolnice, a mogućnost za ispovijed bit će do ponoći. Sljedećega dana, 14. travnja, središnje euharistijsko slavlje u 19 sati predvodit će kardinal Josip Bozanić, a potom će uslijediti ispraćaj Svečeva tijela prema crkvi Sv. Leopolda Bogdana Mandića u zagrebačkoj Dubravi, u kojoj će ostati tri puna dana, do 18. travnja, kada će krenuti iz Zagreba prema Ljubljani.

U organizaciji Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u Zadru je danas zaključen 40. međunarodni simpozij profesora filozofije i teologije, koji je okupio profesore teoloških učilišta iz Zagreba, Đakova, Rijeke, Splita, Zadra i Sarajeva.

U uskrsnom razdoblju osobito je uočljiva uloga Petra, pa se u to dobro uklapa i tema petrovske službe u međucrkvenom i teološkom vidiku. Treća obljetnica papinstva pape Franje, za kojeg neki kažu da je najveći reformator Crkve u posljednjih stotinu godina, dobra je prigoda vidjeti koje on pastoralne naglaske i socijalne pothvate poduzima i traži. To ne može ostaviti po strani ni teologe, katoličke filozofe, voditelje crkvenih zajednica, župnike i biskupe – poručio je u svome pozdravu sudionicima domaći nadbiskup Želimir Puljić.

U ime organizatora, dekan KBF-a Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Tonči Matulić istaknuo je kako je važno da sva visoka teološka učilišta u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini znaju prepoznati i doživjeti koliko je vrijedno biti zajedno, razmjenjivati teološke misli, poglede, uspostavljati nove odnose suradnje i prijateljstva. Ovom prigodom dr. Matulić je spomenuo kako je zagrebački KBF u posljednje vrijeme dolazio u kontekst koji nije tražio niti želio, a sam se nametnuo, a riječ je o suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Za razliku od nekih drugih gradova u Hrvatskoj gdje filozofski fakulteti mole da se uspostavi suradnja koja se ostvaruje rutinski i spontano, u Zagrebu postoji veliki otpor. Postoje snažne protusile koje se mogu razumjeti gotovo jedino na način protusila koje smo poznavali do 90-ih godina prošloga stoljeća, pri čemu se danas ne pozivaju na tu staru, posrnulu i oronulu ideologiju, nego u ime anarho-liberalnih ideja – kazao je dr. Matulić.

U dominikanskom samostanu Sv. Križa u Dubrovniku, od 29. ožujka do 3. travnja održava se skup dominikanskih provincijala iz Europe, na kojemu sudjeluje i Učitelj Reda fr. Bruno Cadore. Tema skupa je „Red kao škola milosrđa“, o kojoj sudionici promišljaju kroz niz predavanja, razmišljanja i razgovora, kao i kroz zajedničku molitvu. Središnje euharistijsko slavlje europski dominikanski provincijali slavit će u nedjelju, 3. travnja, u crkvi Sv. Dominika u Gradu.

Svečanom misom zadušnicom slavljenom u župskoj crkvi Svih svetih u Aržanu, jučer (30. ožujka) je obilježena 25. obljetnica pogibije hrvatskog redarstvenika Josipa Jovića, prve žrtve Domovinskoga rata, pale na „krvavi Uskrs“ 1991. godine na Plitvicama. Svetu Misu je predslavio splitski koventualac fra Žarko Relota, policijski kapelan i dekan, u suslavlju s mjesnim župnikom don Antom Čipčićem i svećenicima iz obližnjih župa. Prije misnoga slavlja pod spomen-obilježjem na Jovićevu grobu održana je komemoracija, a vijence su među ostalima položili izaslanstvo MUP-a RH, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja te predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskoga rata.

U prigodi 100. rođendana o. Danijela Mihatova, franjevca trećoreca iz samostana svetoga Franje Asiškoga u Krku, papa Franjo udijelio mu je apostolski blagoslov. Sam tekst blagoslova ispisan je na hrvatskom jeziku na svečanoj jubilejskoj pergameni i glasi: „Sveti Otac Franjo udjeljuje apostolski blagoslov o. Danijelu Mihatovu, prezbiteru Reda franjevaca trećoredaca ili franjevaca glagoljašâ, u prigodi njegova 100. rođendana 1916. – 31. ožujka – 2016. te ga povjerava zagovoru i zaštiti Presvete Bogorodice Marije, Gospe Velikoga hrvatskog krstnog zavjeta.“ Slavljenik je franjevački habit obukao davne 1932. godine u samostanu na Školjiću; red đakonata primio je po rukama blaženoga Alojzija Stepinca 1940. godine u zagrebačkoj katedrali, gdje ga je iste godine za prezbitera zaredio biskup Josip Lach. Svećeničko je služenje započeo u Herceg Novome, u Kotorskoj biskupiji, a potom u Njemačkoj, brinući za naše iseljenike, pa ponovno u Domovini, gdje je unutar svoje redovničke zajednice bio i samostanski poglavar u Krku, Zagrebu, Ogulinu i Glavotoku, a obnašao je i službu provincijskog poglavara. Stalno je nastanjen u Krku od 1993. godine, gdje je unatoč svojoj vrlo visokoj životnoj dobi i danas nazočan u dušobrižničkome radu.