Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Vedran Šmitran

Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj - govori Vedran Šmitran 

Danas Crkva započinje najsvetiji tjedan crkvene godine. Taj Tjedan završava uskrsnućem kojega nema bez križa. Križ je put prema Uskrsu, križ je prijestolje Božjega milosrđa – istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, predvodeći jučer, na Cvjetnicu, svečano euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali, koje je započelo blagoslovom maslinovih i palminih grana. Po završetku misnoga slavlja kardinal se u sakristiji susreo s predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Tihomirom Oreškovićem i njegovom obitelji.

U 16 sati kardinal je na zagrebačkom Ksaveru predvodio križni put. Obavljajući ovu pobožnost, želimo čvrsto prionuti uz Krista, svjesni činjenice da nas je On ljubio toliko da je dao svoj život za nas. Uskrs se ne može shvatiti bez križa. Na križu se susreću milost i grijeh, milosrđe i pokajanje, dobro i zlo, vrijeme i vječnost. Logika Isusova križa nije u prvom redu logika boli i smrti, nego ljubavi i sebedarja koje rađa život – poručio je zagrebački nadbiskup.

Ovom prigodom kardinal je s radošću priopćio vjernicima da će tijelo nama dragoga hrvatskog sveca Leopolda Bogdana Mandića, kojega je papa Franjo postavio za jednog od zaštitnika Izvanrednog jubileja milosrđa, uskoro doći u Zagreb. Svečani doček njegova tijela bit će u srijedu, 13. travnja, na trgu ispred zagrebačke prvostolnice, u 17 sati – najavio je kardinal, pozvavši sve vjernike, a posebno vjernike grada Zagreba, da sudjeluju u tim radosnim susretima sa svetošću koja i danas snažno zrači Božjim milosrđem.

U Župi sv. Križa u Ogulinu proslavu Cvjetnice predvodio je apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, u zajedništvu sa svećenicima ogulinskih župa. Blagoslov maslinovih grančica tradicionalno je obavljen u dvorištu Frankopanskoga kaštela, nakon čega je uslijedila procesija do župske crkve. Nakon što je u propovijedi pojasnio značenje Velikoga tjedna, Nuncij je pozvao vjernike da u njemu učine jedno konkretno djelo milosrđa, a potom da svjedoče za Krista i preuzmu svoj križ. Prije nego što je vjernicima udijelio papinski blagoslov, osvrnuo se na skoro imenovanje novog biskupa Gospićko-senjske biskupije. Sva pisanja nekih medija da je novi biskup izabran su netočna, jer Papa u narednim dana tek treba donijeti odluku o imenovanju, a odluka će biti objavljena u sljedeća dva do tri tjedna. Nakon Svete Mise Nuncij se zadržao na ručku s gospićko-senjskim biskupom Milom Bogovićem, upravo pristiglim iz Senja, te predstavnicima gradskih i županijskih vlasti. Pri povratku iz Ogulina, nadbiskup D'Errico zajedno s biskupom Bogovićem pohodio je župu i grad Slunj te župu Sv. Nikole biskupa u Cvitoviću.

Cijela Isusova muka odvija se u dramatičnom suprotstavljanju vjere i nevjere, vjernosti i nevjernosti, postojanosti i prevrtljivosti, ljubavi i mržnje, nježnosti i okrutnosti. Dok ga drugi osuđuju, Isus ne osuđuje nikoga, čak ni svoje mučitelje – kazao je riječki nadbiskup metropolit Ivan Devčić, predvodeći liturgiju Cvjetnice u katedrali Sv. Vida. U Isusovoj osobi, njegovim riječima i postupcima, objavilo nam se Božje milosrđe. Zbog toga je i papa Franjo bulu „Lice milosrđa“ započeo riječima: „Lice milosrđa nebeskog Oca je Isus Krist“, dodavši odmah zatim kako je milosrđe postalo živo, vidljivo u Isusu iz Nazareta, u kojemu je dosegnulo svoj vrhunac (MV1). Gospodin ne želi da ga oplakujemo i sažalijevamo, nego da nas primjer njegove ljubavi tako dirne da u srcu zaplačemo nad sobom. Isus želi da se više zagledamo u svoju grijehom izranjenu dušu, nego u njegovo izranjeno tijelo – poručio je riječki nadbiskup.

Svetkovina sv. Josipa svečano je proslavljena prošle subote u brojnim svečevim crkvama diljem Hrvatske, a veliko mnoštvo vjernika hodočastilo je u Nacionalno svetište Zaštitnika Domovine u Karlovcu, gdje je središnje misno slavlje predvodio đakovačko-osječki nadbiskup u miru Marin Srakić.

Imendansku čestitku zagrebačkom nadbiskupu kardinalu Josipu Bozaniću uputio je i papa Franjo, udijelivši mu svoj blagoslov, uz želju „da neumorno svjedočenje kršćanske vjere i života u Vašoj pastirskoj službi bude znak Božje ljubavi za njegov narod u dragoj Crkvi zagrebačkoj“.

Isusovac o. Alfred Schneider preminuo je 16. ožujka nakon duge i teške bolesti u Zagrebu na Fratrovcu, u 85. godini života, 66. redovništva i 55. godini svećeništva. Alfred Schneider rođen je 24. listopada 1931. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu školu, a srednju je započeo 1941. godine u njemačkoj školi. Ubrzo ju je napustio, budući da je program te škole za njegova oca bio previše nacistički nastrojen, a i sam je imao neprilika jer se uvijek izjašnjavao Hrvatom, a ne Nijemcem. Srednju školu nastavio je u novoosnovanoj dominikanskoj klasičnoj gimnaziji, gdje je 1944. doživio bombardiranje i rušenje samostana u kojemu su poginula osmorica dominikanaca. Komunistički režim zatvara dominikansku gimnaziju pa je školovanje nastavio u drugoj klasičnoj gimnaziji, ali tek nakon izlaska iz jankomirskog logora u kojemu su završili svi građani njemačkog podrijetla kao „narodni neprijatelji“. Nakon mature, 1950., stupa u Družbu Isusovu, u kojoj je 1961. zaređen za svećenika. Budući da od komunističkih vlasti nije dobio dozvolu da ode u inozemstvo na daljnji studij, punih deset godina proveo je kao odgojitelj u Sjemeništu na Šalati. U jesen 1974. napokon polazi na studij u Frankfurt, gdje je doktorirao na temu „Riječ Božja i Crkva u teološkom promišljanju Heinricha Schliera“. Uz predavanje raznih predmeta fundamentalne i dogmatske teologije, rado je davao duhovne vježbe i vodio duhovne obnove. Rado je odlazio i bio na raspolaganju za dijeljenje sakramenata, osobito bolesnicima. Sam je zapisao: „U mom radu s bolesnicima bio sam svjedokom pravih čudesa Božje milosti. Sjećanja na bezbrojne susrete s bolesnicima i s umirućima smatram najdragocjenijim stranicama moga svećeničkog života i najvećim Božjim darom“. O. Alfred bio je čovjek duboke i meditativne molitve, redovnik i svećenik duboko proživljene osobne vjere – istaknuo je u oproštaju provincijal hrvatskih isusovaca o. Ante Tustonjić.