Uz misna čitanja blagdana sv. Josipa razmišlja pater Anto Lozuk

Blagdan svetoga Josipa - pater Anto Lozuk 

Naše vrijeme, tvrde ugledni teolozi, obilježava tzv. "antropološki zaokret". Čovjek se nalazi u središtu svega. Stoljećima njegov pogled bio je usmjeren prema drugom svijetu, prema Bogu, prema onostranosti, onda se okrenuo prema prirodi – prema mikro- i makrokozmosu. U posljednjih sto ili dvjesto godina, međutim, okrenuo se prema samome sebi: istražuje dimenzije svojih tjelesnih i duševnih mogućnosti, dubinu i širinu svojih potreba, dimenzije svojih odnosa prema drugima. U međuvremenu se dogodio još jedan zaokret: u središtu ljudskih interesa i glavna težnja ljudskoga bića postao je "money" – novac. Mikrokozmos i makrokozmos čovjeka još uvijek zanima, ali je potisnut u drugi plan. Drugi svijet, onostranost, Bog – gotovo ga ne zanimaju. Većina ljudi Boga doduše ne niječe, ali s njime više ne računa. Čovjeka danas zanima jedino "money" – najveća od svih vrednota, moć koja u ovom svijetu sve pokreće i sve kontrolira.

Nas Hrvate zahvatio je snažni antropološki i "money" zaokret. Prvo smo kratko povjerovali u autentičnost svoje borbe za slobodu. A onda, poput svijeta oko nas, krenuli u bjesomučnu trku za materijalnim probitkom, u trku koja je za većinu završila neuspjehom. Na koncu smo se zabili u gorki osjećaj da smo u ovoj užasnoj situaciji potpuno sami, bez obrane, bez nade.

U ovoj situaciji stupa pred nas sveti Josip, svetac kojega je na današnji dan, godine 1687. Hrvatski sabor proglasio zaštitnikom hrvatskog naroda." Ova odluka Hrvatskog sabora nikada nije dokinuta. Zanimljivo je da je Dubrovačka Republika odluku sličnog sadržaja donijela još godine 1427., punih 160 godina prije. Ni ta odluka nikada nije opozvana. Dakle, vjera hrvatskog naroda obilježena je štovanjem sv. Josipa i povjerenjem u njega, a institucije vlasti kao da su u tom smislu preuzele proročku ulogu i podsjećaju nas na tu činjenicu. Mnogi događaji potvrđuju da ovaj Svetac zaista prati naš narod na njegovu mukotrpnom putu.

Antropološki i money zaokret predstavljaju možda najveću katastrofu u koju smo mogli upasti. Po ovim zaokretima čovjek se zabija u ćorsokake materijalnog svijeta i vlastite duše prema kojima ga vodi uvjerenje da putem vlastitih sredstava može postati Bogom. Treba zato učiniti novi, Josipov zaokret.

Sredinom šezdesetih godina Martin Luther King usred gotovo beznadne situacije svoje govore započinje riječima "I have a dream!". Usudio se sanjati bolji svijet za svoju rasu. Svjedoci smo da se njegov san, bar djelomično, ostvario... Biblija pripovijeda kako je patrijarh Jakov morao bježati pred bratom Ezavom. Dospio je u pustinju i, usprkos totalnoj iscrpljenosti i obeshrabrenosti, započinje sanjati: gleda pred sobom ljestve koje spajaju nebo i zemlji i anđele koji silaze i uzlaze. I njegov san uskoro se započeo ostvarivati... Potomak njegov Josip, kojega nam je predstavilo Evanđelje, također je u teškoj situaciji: nalazi se pred napornim putem u Betlehem i najednom otkriva da mu je žena trudna a dijete nije njegovo. Može li se pošten čovjek naći u mučnijoj situaciji? No, i Josip usred strašnih dilema sanja svoj san. Njegov san je ljepši od svih drugih. Sam Bog i njegova Majka žele se staviti pod njegovu zaštitu. Josip spremno prihvaća ponudu ovog sna i odbacuje ponudu prljave jave. Po njegovoj odvažnoj odluci otvorio se put za ostvarenje najljepšeg događaja zemlje i svemira. Ne samo to! Upravo po Josipovu snu svi ljudski lijepi i dobri sni sada mogu postati stvarnost.