2016-03-11 15:01:00

Istraživanje: Izraelsko društvo vjerski duboko podijeljeno


Gotovo 70 godina nakon utemeljenja moderne izraelske države, njezino židovsko stanovništvo je ujedinjeno idejom da je Izrael domovina Židova i utočište od antisemitizma. No osim tih ujedinjujućih čimbenika, izrealesko društvo pokazuje znakove dubokih podjela – ne samo između Židova i arapske manjine, nego i između vjerskih podskupina koje čine židovsko stanovništvo – rezultati su to novog istraživanja američkog Pew centra.

Četiri kategorije židovskih vjernika

Gotovo svi židovi u Izraelu kažu da pripadaju jednoj od četiri kategorija: haredi („ultra-ortodoksni“), dati („religiozni“), masorti („tradicionalni“) ili hiloni („sekularni“). Haredi ili „ultra-ortodoksni“ čine 9% židovske populacije u Izraelu te tipično jako drže do vjerskog zakona (halakha) te daju prednost religijskim zakonima u državi nad demokratskim načelima. Datim (ili religiozni), ponekad nazivani „moderni ortodoksni“, čine 13% židova. Datim većinom drže do tradicionalnih zakona, poput košer hrane i obdržavanja šabata, ali su više integrirani o izraelsko društvo od pripadnika haredi struje.

Masorti ili „tradicionalni“ čine 29% židovskog stanovništva te su najraznolikiji po pitanju obdržavanja vjerskih praksi. Od četiri navedene skupine, zauzimaju sredinu između ortodoksnosti i sekularnosti. Hiloni pak čine 49% židova u Izraelu. Premda nominalno sekularni, mnogi od njih drže do barem nekih vjerskih tradicija, poput košer hrane ili posta na Jom kipur. No, uglavnom se protive vlasti rabina nad ženidbom i razvodom – u Izraelu nema civilnog braka te nije moguće sklopiti vjerski mješovitu ženidbu – te drže kako demokratska načela trebaju imati prednost pred vjerskim zakonom.

Velike razilke između ortodoksnih i sekularnih židova

Premda žive u istoj zemlji i dijele mnoge tradicije, vrlo religiozni i sekularni židovi naseljavaju dva vrlo različita društvena svijeta, s relativno malo bliskih prijatelja i sklapanja brakova izvan vlastite skupine. Sekularnim židovima u Izraelu bilo bi nelagodnije da njihovo dijete sklopi brak s ultra-ortodoksnim židovom nego li s kršćaninom. Haredi i dati židovi većinom podržavaju stajalište da izraelska vlada treba promicati vjerska uvjerenja i vrjednote, dok sekularni židovi uvelike podupiru razdvajanje religije i vladine politike.

Još temeljnije, različite skupine se ne slažu oko toga što čini židovski identitet: većina ultra-ortodoksnih kaže da je „biti židov“ prije svega pitanje religije, dok većina sekularnih stanovnika kaže da je to uglavnom pitanje podrijetla ili kulture. Premda je većina Izraelaca židovske vjeroispovijesti, sve veći udio (trenutačno jedna petina odraslih) pripada drugim religijskim skupinama. Većina nežidovskih stanovnika Izraela su etnički Arapi te se po pitanju vjere identificiraju kao muslimani, kršćani ili druzi.

Razlike između Arapa i Židova

Otprilike osam od deset Arapa u Izraelu kaže da u toj državi ima puno diskriminacije protiv muslimana. S duge strane, gotovo jednak broj Židova ima suprotno stajalište i kaže da ne vide veliku diskriminaciju. Gotovo polovica Židova smatra kako Arape treba izbaciti ili premjestiti iz Izraela, uključujući jednu petinu odraslih koji se s tim stavom izrazito slažu.
 
Podjele između Židova i Arapa odražavaju se i u njihovom viđenju mirovnoga procesa. Tijekom posljednjih nekoliko godina, Arapi su u Izraelu postali skeptičniji prema mogućnosti mirnoga suživota između Izraela i neovisne Palestine. 2013. godine oko tri četvrtine Arapa je reklo da je mirno rješenje s dvije države moguće. Međutim, 2015. godine ih je samo 50% izrazilo to mišljenje.

Ostale religije i vjerska praksa

Velike vjerske skupine u Izraelu međusobno su u slabom društvenom kontaktu. Većina židova (98%), muslimana (85%), kršćana (86%) i druzâ (83%) kažu da većina ili svi njihovi prijatelji pripadaju njihovoj vlastitoj vjerskoj zajednici. Arapi – osobito muslimani – su vjerski najaktivniji u Izraelu. Dvije trećine Arapa kaže da je religija vrlo važna, što tvrdi samo 30% Židova. Izraelski muslimani (68%), kršćani (57%) i druzi (49%) u daleko većem postotku odgovaraju da je religija za njih osobno vrlo važna.

Muslimani su u Izraelu religijski najaktivnija skupina od četiri velike vjere. Većina muslimana (61%) svakodnevno moli, dok to čini tek 34% kršćana, 26% druzâ i 21% židova. Gotovo polovica muslimana kaže da barem jednom tjedno ide u džamiju, u svoje bogomolje barem jednom tjedno ide 25% druzâ, 27% židova i 38% kršćana u Izraelu.








All the contents on this site are copyrighted ©.