Crkvena zbivanja u Hrvatskoj, pripremio Neno Kužina

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - govori Neno Kužina 

U Zagrebu je završen 56. teološko pastoralni tjedan za svećenike kojemu je tema bila „Teologija i pastoral Božjeg milosrđa“. Uz svećenike Crkve u Hrvata sudjelovali su nadbiskupi i biskupi, među kojima i predsjednici HBK zadarski nadbiskup Želimir Puljić i predsjednik BK BiH vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić. Dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić na otvaranju je obraćanje počeo riječima pape Pija XII.: "Grijeh ovoga stoljeća jest gubitak osjećaja grijeha". Gubitak osjećaja grijeha držimo nevidljivim, ali stvarnim vezama povezan upravo s gubitkom osjećaja Božjeg milosrđa, jer količina okrutnosti, razmjeri zločina protiv čovječnosti, genocidi protiv cijelih naroda, osobna i kolektivna neprijateljstva i netrpeljivosti prve polovice 20. st. otkrivaju i zorno dokazuju odsustvo žive i djelotvorne svijesti o milosrđu među sukobljenim stranama, rekao je dr. Matulić. Boljim uvidom o zlu koje se valjalo svijetom u prvoj polovici 20. st., a u Hrvatskoj se nastavilo valjati sve do sredine 90-tih godina, otvara se pogled u akutno odsustvo svijesti o milosrđu i djelotvornoga milosrđa među ljudima. Stoga, Crkva i njezina teologija prepoznaju u gubitku osjećaja grijeha istinski znak vremena koje ne mogu drukčije ni shvatiti ni protumačiti bez spoznaje uzroka, a uzrok se nalazi u akutnome gubitku osjećaja milosrđa. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić istaknuo je u pozdravnom govoru da je Sveta godina milosrđa za nas posebno povezana s blaženim Alojzijem Stepincem. Spominjući zbunjujuće vijesti, napise i mišljenja, ohrabrio je za svjedočenje istine kako bismo u ovim vremenima zajedno bili Crkva, dostojna Kristova imena i Stepinčeva zagovora. "U Crkvi svatko ima svoj poziv i svoju odgovornost. Svjesni smo da i u njoj postoje prosudbe i postupci koje treba razmatrati, ali uvijek vođeni duhom crkvenosti i u ljubavi. U svojoj odgovornosti i u bratskoj otvorenosti mogu – posuđujući riječi blaženoga Alojzija – reći da si u tome pitanju nemam što predbacivati, baš kao što nema ničega što bi se moglo predbacivati Hrvatskoj biskupskoj konferenciji. "Kao svećenici imamo zadaću pozivati na mir, na molitvu i na pouzdanje u Gospodina. Nama je jasno da se blaženomu Alojziju predbacuje njegova ljubav prema domovini i u konačnici mu se ne osporava zauzimanje za dobro, za ljude bilo koje rase i nacionalnosti. Previše je dokaza za to. No, ne može mu se oprostiti što je smatrao da hrvatski narod, poput drugih naroda, ima pravo na svoju državu. I zato se kardinala Stepinca opetovano pokušava koristiti za političke ciljeve falsificiranjem činjenica, zastupanjem iskrivljenih tumačenja učinjenog i izgovorenoga te upornim ponavljanjem laži iz montiranoga procesa protiv njega. "Poput blaženoga Alojzija Stepinca – bez obzira što vam se predstavljalo, promičite zajedništvo s Petrovim nasljednikom, a vi, braćo svećenici, među vjernicima uvijek gajite iskrenu ljubav prema Svetomu Ocu“, riječi su kardinala Bozanića koje prenosi IKA. Apostolski nuncij u RH nadbiskup Alessandro D'Errico prenio je poruku pape Franje da on nema ništa protiv svetosti kardinala Stepinca, niti protiv hrvatskog naroda. Naglasio je kako osnivanje Radne skupine stručnjaka Katoličke Crkve i Srpske Pravoslavne Crkve treba shvatiti kao ekumensku gestu i izlazak na periferiju, duhovnu periferiju gdje se Crkva stavlja u dijalog s različitim čimbenicima. Papa smatra, napomenuo je nuncij, kako ovdje nije riječ o ponovnom raspravljanju o Stepinčevoj svetosti, već bi radna skupina trebala imati informativnu ulogu o svemu što je već učinjeno. Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras istaknuo je kako je jedna od misija Sveučilišta da svjedoči o istini i o onome što osjećamo kao ljudi, kao kršćani koji poštujemo sve vrijednosti koje poštuju i druge vjere i koje moramo drugima prenositi i usađivati ih. Izrazio je radost zbog nove članice Sveučilišta, Filozofskoga fakulteta Družbe Isusove. Viskom skupu obratili su se kardinal Puljić, ministar znanosti, obrazovanja i sporta dr. Predrag Šustar i izaslanik zagrebačkog gradonačelnika Stipe Zeba.

U dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavljena je  monografija mons. dr. Pave Jurišića „Ruka Gospodnja bijaše nad njima" o 50 godina pastoralne skrbi među Hrvatima Melbournea. Ravnatelj Dušobrižništva za Hrvate u inozemstvu dr. Tomislav Markić dao je kraći povijesni pregled pastoralne skrbi za naše iseljenike. Dodao je kako Hrvatska inozemna pastva ima 185 hrvatskih katoličkih župa, misija, centara i zajednica na pet kontinenata u dvadeset zemalja. Za Hrvate u iseljeništvu skrbi 195 svećenika, od kojih 60 dijecezanskih i 135 redovničkih, a uz njih djeluje i 46 pastoralnih suradnika, te 51 redovnica. Od toga broja u Australiji djeluje 17 svećenika i 9 redovnica.

Hrvatsko-češko društvo i Češka beseda Zagreb obilježili su 40. godišnjicu smrti Josipa Salača, pripadnika češke manjine koji je od 1970. do smrti 1975. bio pomoćni zagrebački biskup.

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Glas Koncila  u dvorani "Vijenac" Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta na zagrebačkom Kaptolu priredili su predstavljanje spomenara-zbornika Colloquium academicum "Blaženi Alojzije Stepinac – katolički uzor čovjekoljublja". Riječ je o prilozima proizašlima iz istoimenog skupa koji je održan 4. studenoga 2015. u kongresnoj dvorani Ekonomskog fakulteta u Zagrebu.

Predstavljena je i pisana baština biskupa Josipa Jurja Strossmayera sakupljena u četiri sveska pod naslovom "Sve za vjeru i za Domovinu". 

U povodu završetka Godine posvećenoga života u organizaciji Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica priređena je svečana akademija. Dodijeljene su nagrade i predstavljeni radovi s natječaja za književnost, likovnu umjetnost i fotografiju. U poruci Vijeća za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života i HKVRP i poglavarica, koju su potpisali biskup Mate Uzinić i fra Jure Šarčević, ususret Danu posvećenog života navodi se da je na kraju Godine posvećenog života dobro promisliti je li zajedničkim trudom, zalaganjima i projektima došlo do pozitivnog pomaka u životu i djelovanju Bogu posvećenih osoba u svjetlu postavljenih ciljeva: sa zahvalnošću se sjetiti nedavne prošlosti, s nadom prigrliti budućnost i sa strašću živjeti sadašnjost.