Kardinal Parolin: Ne možemo dopustiti da nas paralizira strah od terorističkih napada

Ne možemo dopustiti da nas paralizira strah od mogućih terorističkih napada – rekao je kardinal Pietro Parolin, Papin državni tajnik, odgovarajući na pitanje o sigurnosnim opasnostima vezanim uz Izvanredni jubilej milosrđa, u razgovoru za španjolski časopis Vida Nueva. Treba biti realističan i priznati našu bojazan zbog onoga što se dogodilo i što se, nažalost, može opet dogoditi – rekao je kardinal. Međutim, naglasio je da je uvjeren kako talijanske vlasti poduzimaju sve prikladne sigurnosne mjere da spriječe novi napad. Strahovanje je upravo ono što teroristi žele – primijetio je kardinal Parolin.

Također je rekao da je takozvana Islamska država prijetnja za svjetski mir i stabilnost, protiv koje se stoga valja boriti unutar okvira međunarodnoga zakona i napose unutar okvira Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda. Ponovno je istaknuo da su muslimanski vođe pozvani nedvosmisleno osuditi bilo koji teroristički napad počinjen u ime islama. Također valja prepoznati da je za vrijeme prošlogodišnjeg napada u Parizu bilo muslimana koji su hrabro postupili kako bi spasili živote – rekao je kardinal.

Sa svoje strane, Katolička Crkva treba nastaviti s međureligijskim dijalogom – dodao je Papin državni tajnik. Istovremeno je potrebno bolje razumjeti pojavu ekstremizma i ispitati zašto i kako te ideologije privlače mlade. Osim gospodarskih, društvenih i političkih uzroka, postoje i oni duhovni. U tom smislu, Crkva treba pojačati svoja nastojanja da „ispuni prazninu koju je stvorio duhovni nihilizam, naročito u zapadnome svijetu“ – istaknuo je kardinal Parolin.

Osvrnuvši se na aktualnu izbjegličku krizu, istaknuo je kako je važno da Europska unija brzo pronađe rješenja te da Europa ima pravna, tehnička i – iznad svega – kulturalna sredstva da se suoči s pitanjem selilaštva na način koji poštuje dostojanstvo i prava kako vlastitih građana, tako i migranata.

Na temu reforme Rimske kurije, kardinal Parolin je rekao da Državno tajništvo ima „koordinacijsku ulogu“, ali da treba izbjeći svako „pretjerivanje“ putem „većeg naglašavanja praksi kolegijalnosti i sinodalnosti“. Stvaranje vijeća kardinala i pojačavanje Biskupske sinode je nazvao „ključnim koracima“ u tom smjeru. Također je istaknuo da su gospodarska pitanja Svete stolice „manje problematična“ nego što se to nekad čini u javnosti.

Govoreći pak o svojem odnosu s papom Franjom, kazao je da se osjeća slobodnim govoriti i izraziti mu svoje mišljenje. Dvije su ga stvari dojmile u radu sa Svetim Ocem: njegovo stalno razlučivanje kad je suočen s bilo kojom odlukom, u čemu važnu ulogu igra molitva, te njegova smirenost kad se suočava čak i s kompliciranim i teškim situacijama.