Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - govori Neno Kužina 

Veleposlanik Republike Koreje Suh Hyung-Won poslije podne je predsjedniku Hrvatskog Caritasa, varaždinskom biskupu Josipu Mrzljaku uručio donaciju u iznosu od 200.000 dolara za zbrinjavanje izbjeglica i migranata.

Na blagdan Svete Obitelji Godina milosrđa otvorena je i na Trsatu, tom "Hrvatskom Nazaretu". „S ovim je činom usko povezana proslava Godine obitelji na nadbiskupijskoj razini, s ciljem da se pomogne obiteljima radosnije živjeti Božje milosrđe a svima ostalima da nauče obitelj prepoznavati i cijeniti kao dar Božje ljubavi čovjeku i čovječanstvu“, rekao je nadbiskup i metropolit Ivan Devčić. Nastavio je da to upućuje na činjenicu da se lice Božjeg milosrđa nema nigdje drugdje tražiti nego na licima članova obitelji, koji na taj način postaju otvoreni za Božju ljubav, koja hrani njihovu međusobnu ljubav i otvara ih i onima izvan obiteljskoga kruga, posebno potrebitima.

Splitsko-makarski nadbiskup i metropolit Marin Barišić otvorio je Vrata milosrđa u hrvatskom prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. „Ništa nije toliko ugroženo kao ta svetinja, temeljna stanica društva danas i zato svi trebamo stati u zaštitu obitelji", kazao je nadbiskup. Upozorio je kako danas više nema zajedništva ni u društvu ni u obitelji, svatko živi svoj život i udaljeni smo jedni od drugih, no ako podijelimo svoje teškoće, radosti i dileme s obitelji, bit će nam lakše. "Godina milosrđa poziva nas da otvorimo tolika zatvorena vrata u našim obiteljima, vrata šutnje i izoliranosti i unesemo dimenziju milosrđa prvo u naše obitelji jer obitelj je sveti prostor iskustva Božjeg milosrđa gdje doživljavamo besplatnost i ljubav na djelu, a potom i u cijelo društvo.

Predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj, dubrovački biskup Mate Uzinić, slavio je misu u samostanu Sv. obitelji u Dubrovniku sa sestrama služavkama Malog Isusa i starijim gospođama o kojima se brinu. "Nažalost, danas živimo u svijetu u kojem je sve više starih osoba, ali i u kojem je sve manje poštovanja prema njima. Prema nekim podacima, u obiteljima ima sve više nasilja nad starim i nemoćnim osobama, koje se - možda i zbog ekonomske krize u kojoj živimo i činjenice da mnogi mladi nisu zaposleni i nemaju viziju budućnosti, a stari imaju mirovine - iskorištava, pa se vrši i pravi mobbing nad njima. Stoga smo kao kršćani pozvani biti stvaratelji drukčije slike u svijetu i vremenu u kojem živimo, riječi su dubrovačkog biskupa koje prenosi IKA.

Na svetkovinu Božića požeški biskup Antun Škvorčević istaknuo je kako smo minulih dana bili svjedocima da se Božić pokatkad shvaća kao prigoda nešto posebno pojesti, kupiti darove, organizirati određene priredbe glazbene ili druge naravi. Sve to ima neko značenje, ali nerijetko se time pokušava pokriti određenu duhovnu prazninu i sve svesti na vanjštinu. Rekao je da je Božić veliko Božje svjedočanstvo, da on nikoga od nas ne želi ostaviti praznim, nego ispuniti svojom riječju, blizinom svoga Sina Isusa Krista, čovjekom postalim.

 

Šibenski biskup Ante Ivas istaknuo je da nam izvorni Božić govori da je Bog u Isusu postao naš brat i sestra, naša majka i otac, naš prijatelj i suputnik kroz sve radosti i žalosti, ushite, razočaranja i neuspjehe, kroz križ i Kalvariju, kroz bol, muku, umiranje i smrt. Bog nam je u Isusu progovorio ljudskim jezikom, ali, evanđeoskim, drukčijim i razumljivijim od svih ljudskih jezika, jer je to jezik čiste ljubavi koja je sišla da služi, ljubav koja je milosrdna, koja oprašta, koja nas traži kad se izgubimo u bespućima života, ljubav koja se dariva potpuno, do kraja.., samo zato da bismo mi ljudi živjeli u miru i "izobilju života", da bi se Bog Otac u nama proslavio.

Đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić primijetio je kako je "otajstvo odbijanja Boga i to što mi Božić pretvaramo u kupovanje i zaradu, u adventsko kuhano vino, u ribu i feštu po gradskim trgovima, u bogat obiteljski stol i u druženje. Božić, nastavio je, svodimo na to da se provodimo i družimo. Za to nam nisu potrebni vjera, ljubav prema bližnjemu, plemeniti osjećaji, niti samoprijegor i žrtva, obraćenje niti promjena života, nego samo želja za dobrim provodom, za zabavom i opuštanjem, za bijegom od posla i svakodnevice. Poželio je svima hrabrosti da Božjoj Riječi ponizno otvore svoje srce, svoju obitelj i svoj dom te različita područja svoga života.

Odgovarajući na pitanja zašto se Bogu teško vraćamo, zašto su nam drugi putovi često više privlačni, zašto toliko puta bježimo od Njega, zašto je mnogima tako teško vratiti se onom izvornom zajedništvu s Bogom, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić je istaknuo da je samo jedan odgovor: strah. „Sijanje straha, to otvoreno treba reći, djelo je sotone, oca laži i manipulacije, koji želi odvojiti čovjeka od njegova početka i od njegova počela, tj. od Boga. I evo, baš o Božiću kad je i nama zasjalo svjetlo istinsko koje prosvjetljuje svakog čovjeka, jasnije se može vidjeti tko je original, a tko je imitacija. Tako, primjerice potrošački mentalitet oponaša Božić, šireći valove takozvane pozitivne energije i na umjetan način podiže veselje, a sve to zapravo ne dovodi ljude do Isusa, nego do povećanja nečijega profita, rekao je kardinal. Kao vjernici u hrvatskom društvu obasjani svjetlom novorođenoga Djeteta Božjega, nastavio je, možemo vidjeti da je i u pozadini tolikih egzistencijalnih teškoća koje muče naše ljude i drugih problema u koje smo gurnuti, sindrom oponašanja određenih struktura. Nije li to što u našem društvu raste broj siromašnih građana, što se gasi proizvodnja, što izumire selo, što sve više obitelji kuca na vrata naših Caritasa pokazatelj da se gospodarska i socijalna strategija više oponaša nego što se živi?