Nadbiskup Gallagher o vatikanskoj diplomaciji

Nadbiskup Paul-Richard Gallagher, tajnik za odnose s državama, održao je 14. prosinca u Rimu konferenciju o temi „Treći svjetski rat u dijelovima? Vatikanska diplomacija danas“. Nakon predavanja nadbiskup je razgovarao s novinarom naše radijske postaje o tomu kako odgovoriti na strašne atentate u Parizu, koji su posljedica toga Trećeg svjetskog rata, te možemo li ne osjetiti se nemoćnima pred svime što se događa u Europi.

Mislim da moramo postati svjesni stanja, razmotriti što se događa, i zašto, te reagirati kršćanski, ljudski, kako bismo predložili rješenja za sigurnosne probleme s kojima se vlade sada suočavaju – napomenuo je nadbiskup te istaknuo da, međutim, valja također pokušati riješiti brojne probleme koji su u korijenu tog sukoba.

Na novinarovu primjedbu da kada se govori o Trećem svjetskom ratu u dijelovima, mislimo prije svega na Siriju, Saudijsku Arabiju, Sjedinjene Države, Iran, na regionalne protagoniste, na velike sile…, te na pitanje kako se Vatikan uklapa u te diplomatske odnose i koju poruku donosi, nadbiskup je Gallagher napomenuo da se govori o Trećem svjetskom ratu zbog toga što su svi ti sukobi slojeviti i međusobno povezani. Upravo zbog toga postoji opasnost da se ono što se danas događa ovdje može odraziti na Bliskom istoku, i obratno.

Sveta Stolica nastavlja sa svojim diplomatskim djelovanjem u zauzimanju zajedno s međunarodnom zajednicom, s našim partnerima, nastoji raditi s pastirima Crkve kako bismo zaštitili naše zajednice koje su u nevolji, u opasnosti, i promicali dijalog i mir u svijetu, tražeći uvijek diplomatsko i političko rješenje za velike sukobe koji se vode u ovom trenutku – istaknuo je tajnik za odnose s državama.

Ako uzmemo kartu svijeta i pogledamo sva područja koja su u opasnosti, ili koja su već u sukobu, vidimo da nije nemoguće povezati te sukobe, a to je vrlo velika opasnost – napomenuo je nadbiskup. Vidjeli smo, bilo je u drugim velikim ratovima predsjednikâ koji su izgubili nadzor nad situacijom i eksplodirali… – primijetio je. To svakako treba izbjeći i valja se zauzeti kao što čini međunarodna zajednica, koja se zalaže za rješavanje tih problema u Siriji, u Libiji, i za sve ono što se sad događa na području Velikih jezera.

Osvrnuvši se pak na jednu od posljedica sukoba, odnosno na imigracije, nadbiskup je napomenuo da europske zemlje odražavaju svoja društva. Njihove su sposobnosti za prihvat doseljenika različite, postoje različite tradicije, ima zemalja koje primale skupine doseljenikâ i izbjeglicâ redovito, tijekom 50 ili 60 godina. A ima i onih koje to nisu radile. Stoga valja sve to uzeti u obzir, ali istodobno treba zajednički tražiti politiku koju je Europa u stanju zacrtati i težiti njezinu ostvarenju. U suprotnom, u Europi bi moglo doći do vrlo teškoga stanja na političkoj razini pojedinačnih zemalja, kao i općenito u politici Unije – rekao je tajnik za odnose s državama.