Kardinal Kurt Koch o dijalogu sa Židovima

Dokument Povjerenstva za vjerske odnose sa židovstvom sudionici su 10 prosinca na tiskovnoj konferenciji nazvali miljokazom u odnosima između katolika i Židova. Na konferenciji su, među inim, sudjelovali rabin David Rosen i kardinal Kurt Koch, koji misle da dokument nije cilj već poticaj za nastavak hoda.

O izričito teološkom dokumentu za produbljenje katoličko-hebrejskoga dijaloga, koji je jako važan papi Franji, govorio je kardinal Kurt Koch, predsjednik Povjerenstva za vjerske odnose sa Židovima, a pritom je zahvalio svima na zauzimanju za dijalog, dodajući kako otvorena pitanja zahtijevaju nova proučavanja.

Gledajući s katoličkog motrišta, dokument nije zaključna točka već poticaj da se unaprjeđuje dijalog. Tijekom godina smo od neprijatelja i stranca postali prijatelji i braća – primijetio je kardinal dodajući da je cilj dijaloga borba protiv svakoga oblika antisemitizma.

Govoreći o tomu kako se kršćani u evangelizaciji imaju ponašati prema Židovima, kardinal je ustvrdio da Katolička crkve ne vodi i ne potiče institucionalnu misiju namijenjenu samo Židovima. Unatoč odricanju od institucionalne misije prema Židovima, kršćani su pozvani da i pred Židovima svjedoče svoju vjeru u Isusa Krista; to imaju činiti ponizno i obzirno, priznajući da su Židovi nositelji Božje riječi te imajući na umu veliku tragediju holokausta – ustvrdio je kardinal.

Rabin David Rosen osvrnuo se na uspostavu bratstva između Židova i katolika, istaknuo je pak put pomirbe u posljednjih pedeset godina, a dokument je nazvao miljokazom. Ipak u dokumentu – podsjetio je – nedostaju uputnice, potrebne za shvaćanje židovstva, na važnost koju Izraelska zemlja zauzima u vjerskom životu Židova. Rabin je sa zahvalnošću spomenuo molitvenu inicijativu koju je Papa organizirao u Vatikanu, te istaknuo važnu ulogu Crkve u izgradnji mira na Bliskom istoku, tvrdeći da geste ponekad vrijede više od mnogih dokumenata.

Što se tiče dokumenta 25 ortodoksnih rabina, objavljenoga za 50. obljetnicu dokumenta Nostra aetate, podsjetio je na mnogostrukost gledišta unutar židovske zajednice i sa zadovoljstvom dometnuo da se kršćanstvo u dokumentu ne naziva ni nesrećom ni zabludom, već Božjim darom za sučeljavanje s moralnim izazovima našega doba.

Edward Kessler, suutemeljitelj-ravnatelj Zavoda Woolf u Cambridgeu,  istaknuo je potrebu osporavanja protuslovne „zamjenske teologije“ prema kojoj su kršćani u Božjim naklonostima zamijenili Židove. kardinal Koch je među teškim pitanjima, ali koja nisu smetala dijalogu, spomenuo i pitanje molitve u latinskom obredu Velikoga petka za obraćenje Židova. Kardinal smatra da ona nije ispravno shvaćena. Glavni sadržaj jest eshatološka molitva na svršetku vremena. Ali je loše protumačen kao poziv na povijesno prenošenje na Židove – primijetio je kardinal.

Glede pak lika pape Pija XII. i njegova proglašenja blaženim, kardinal Koch nije isključio nakanu Pape da otvori vatikanske arhive. Proglašenje blaženim pape Pija XII., je unutarnja stvar Katoličke crkve. Uostalom, Katolička crkva želi biti oprezna i ne želi štetiti dijalogu između Židova i katolika. Glede pak ispravnosti izraza „Židovi-starija braća“ koji je rabio sveti papa Ivana Pavao II., rabin Rosen je rekao kako mu je draži izraz „roditelji“, iako je riječima pape Wojtyłe priznao „ogromno bogatstvo“.