Papa svetima proglasio roditelje sv. Terezije od Djeteta Isusa

Poimanje moći prema svjetovnim kriterijima s jedne strane i ponizno služenje koje bi trebalo karakterizirati autoritet prema Isusovu nauku i primjeru s druge strane, međusobno se isključuju. Svijetlo svjedočanstvo novih svetaca potiče nas da ustrajemo na putu radosnog služenja braći – istaknuo je Papa na današnjoj misi kanonizacije oca Vincenza Grossija, sestre Marije od Bezgrješnog Začeća i supružnika Louis Martin i Marie-Azélie Guérin, roditelja svete Terezije od Djeteta Isusa.

Papa je istaknuo kako je Isus sluga Božji koji, prema proroku Izaiji, podnoseći patnje ispunjava Božji naum i zbog toga može razumjeti one koji pate. Njegov život i smrt, u potpunosti služeći drugima, uzrok je našega spasenja – napomenuo je Sveti Otac i zatim podsjetio na molbu apostolske braće Jakova i Ivana, da u Kraljevstvu Božjem zauzmu časna mjesta, s Isusove desne i lijeve, u skladu s njihovim hijerarhijskim viđenjem Kraljevstva nebeskog. Perspektiva im je – kako je napomenuo – još uvijek ona zemaljska.

Isus tu perspektivu uzdrmava podsjećajući ih na svoj put, na kalež patnje koji ima piti te da on nije vlastan posjesti ih s lijeve i s desne u Kraljevstvu, nego Otac nebeski. Tako apostolima daje do znanja da mogu do konca biti povezani s njegovom sudbinom patnje, svejedno im ne jamčeći počasna mjesta. Isusov odgovor – kako je naglasio Papa – poziv je da ga slijedimo na putu ljubavi i služenja, odbacujući svjetovnu napast da hlepimo za prvim mjestima i zapovijedamo drugima.

Isus im naprotiv nudi sebe kao uzor koji imaju nasljedovati. U njemu pronalazimo novu perspektivu: "Sin Čovječji nije došao da bude služen, nego da služi i život svoj položi u otkup za mnoge". Isus, kako je rekao Papa, ima moć ukoliko je sluga; slavu, ukoliko se može poniziti i kraljevski autoritet, ukoliko je spreman na potpuno darivanje života. Nespojive su, štoviše, ambicije i karijerizam s nasljedovanjem Krista; nespojivi su čast, uspjeh, slava i zemaljski trijumfi, s logikom Krista raspetoga. Međutim, spojivi su Isus i naša patnja, kako nas podsjeća i poslanica Hebrejima, prema kojoj je Isus vrhovni svećenik koji je u svemu nama sličan, osim u grijehu.

 Isus je – naglasio je papa Franjo – svećenik milosrđa i suosjećanja. Iznutra poznaje naše teškoće i ljudsko stanje. Činjenica da nije okusio grijeha ne sprječava ga da razumije grješnike. Njegova slava nije u ambiciji ili žeđanju vlasti, već u ljubavi prema čovjeku, dijeljenju njegovih slabosti i pružanju ozdravljujuće milosti; u praćenju s beskrajnom nježnošću čovjekov nespokojan put. Svi možemo primiti ljubav iz Isusova otvorenog Srca. Podsjećajući na primjer novoproglašenih svetaca, papa je Franjo na koncu istaknuo da i mi možemo postati kanali njegove ljubavi i suosjećanja, osobito prema onima koji pate i koji su usamljeni.