2015-10-07 15:00:00

Na 3. generalnoj kongregaciji Papa rekao da Sinoda ne dovodi u pitanje katolički nauk


Na početku treće generalne kongregacije Biskupske sinode, koja je održana jučer, 6. listopada, glavni je tajnik, kardinal Lorenzo Baldisseri, pojasnio novu metodologiju skupa, prije svega objašnjavajući ulogu manjih jezičnih skupina i povjerenstva koje je Sveti Otac imenovao kako bi pripremilo završni izvještaj Sinode (tzv. Relatio finalis).

Nakon toga papa je Franjo održao kratki govor, ističući da je aktualna redovna sinoda u kontinuitetu s prošlogodišnjom izvanrednom te da postoje samo tri službena dokumenta sinode: Relatio synodi i dva Papina govora, na početku i na završetku radova. U tim govorima jasno se kaže da katolički nauk o braku nije bio stavljen u pitanje – napomenuo je papa Franjo te rekao da rad Sinode ne treba svesti na raspravu o pričesti za rastavljene i civilno ponovno vjenčane. Na koncu je istaknuo važnost rada manjih jezičnih skupina, čiji će doprinos biti „snažno nadahnuće za konačni dokument skupa“.

Zatim su nastavljena trominutna izlaganja sudionika o prvome dijelu radnoga dokumenta Biskupske sinode. Ponovno je istaknuto da je obitelj dragocjeno blago za društvo i izvor obnove i životnosti za Crkvu. Bez obitelji društvo se urušava. Stoga je važno da države prepoznaju i štite njezinu vrijednost, podržavajući, primjerice, majke ili novčano pomažući velike obitelji.

Bilo je govora i o odgoju mladih i promicanju međunaraštajnih odnosa te je naglašena potreba duhovne formacije za djecu, kako ne bi odrasla daleko od vjere. Starije osobe u tome mogu uvelike pomoći. Jedna je od tema bila i crkvena uključivost. Napomenuto je kako je Crkva Očeva kuća i da nitko nije isključen. Potrebno je izbjeći to da se gleda na problem, a ne na brata koji je doživio neuspjeh. Radost je pastira u tome da iskoristi sva sredstva na raspolaganju kako bi pomogao onome koji je pogriješio da preoblikuje svoj život i pronađe pravi put prema Bogu.

Zbog toga treba iznaći putove integracije i pomirenja za ranjene obitelji koje bi vodio biskup – rekli su neki od sudionika u sinodskoj dvorani. Ranjene obitelji i one u teškoćama valja prihvatiti u duhu milosrđa, ne osuđujući ih, već nudeći im konkretnu Božju ljubav. Bilo je govora i o rodnoj teoriji te islamističkom fundamentalizmu, koje se definiralo kao glavne prijetnje obitelji danas i koje se u određenom smislu mogu usporediti s nacizmom i komunizmom, utoliko što se protive Božjoj istini o braku i ljudskom životu. Upozoreno je na veliku novčanu i medijsku podršku koju uživa rodna ideologija.

Kako je obitelj u prošlosti branila Crkvu, tako se očekuje da Crkva sada štiti obitelj, utemeljenu na sakramentu ženidbe. Crkva također može puno naučiti od obitelji. Primijećeno je da sretne obitelji nisu one koje nemaju poteškoće, već one koje se s njima znaju suočiti. Obitelj je svjetlo u tami sadašnjeg doba – rečeno je na skupu.

Istaknuta je zatim povezanost obiteljske krize s krizom vjere te je izražena želja za većim pastoralnim naporima, s posebnom pozornošću na pripremi za ženidbu i praćenju novih bračnih parova. Važno je hraniti misijski duh obitelji u vjernosti, ljubavi i istini, kako bi se suprotstavile prevladavajućem sekularizmu u društvu.

U sinodskoj se dvorani također govorilo o temi selilaštva i tragedija koje pogađaju izbjeglice. Župna zajednica može pomoći i biti mjesto prihvaćanja. Spomenuta je i tema nasilja nad ženama – bilo u ratu, bilo u obiteljskom okruženju. Govoreći o važnosti promicanja jednakopravnosti i jednakih mogućnosti za muškarca i ženu, jedan je sinodski otac predložio otvaranje đakonata za žene te njihovo imenovanje na odgovorne položaje u Rimskoj kuriji i biskupijama.

Rečeno je da su istospolne unije protivne Božjem naumu i da stoga ne mogu ni u kojem smislu biti odobrene. To ne znači imati homofobno stajalište, već je poziv na molitvu za tu braću koja pate.

Na jučerašnjem je pak brifingu o radu sinode p. Lombardi rekao kako su neki sinodski oci govorili o prikladnom načinu govora za Crkvu te da smatraju kako treba „izbjegavati dojam negativnih sudova o situacijama i osobama“. Drugi su biskupi izrazili zabrinutost da bi Crkva postala „previše otvorena promjenama“, tako da bi se njezin definitivni nauk razvodnio.

Nadbiskup Claudio Maria Celli, predsjednik Papinskog vijeća za sredstva društvenog priopćavanja, rekao je da smatra kako je pitanje pričesti za rastavljene i civilno ponovno vjenčane i dalje „otvoreno na pastoralnoj razini“. Predloženo je da ne treba tražiti „univerzalno rješenje“, već da se taj problem može prepustiti odlukama na regionalnoj ili nacionalnoj razini.

Na upit je li pričest za rastavljene i ponovno vjenčane pitanje doktrine ili promjenjive discipline, nadbiskup Paul-André Durocher, predsjednik Kanadske biskupske konferencije, rekao je da oko toga među sinodskim ocima mogu postojati različita mišljenja i da će o tome raspravljati. Današnji je rad Sinode posvećen raspravama u manjim jezičnim skupinama (tzv. circoli minores).








All the contents on this site are copyrighted ©.