Meeting u Riminiju započeo u znaku međureligijskoga dijaloga

Meeting je u Riminiju započeo u znaku međureligijskoga dijaloga, naime, katolik, Židov i musliman svjedočili su kako je svrha religija „izgradnja čovjeka, a ne njegovo uništenje“. Raspravom „Religije su dio rješenja, a ne problem“, kardinal Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, Haim Korsia, veliki rabin u Francuskoj, te Azzedine Gaci, ravnatelj džamije Othmane, koja se nalazi nedaleko od Liona otvorili su meeting. Glavni je tajnik Ujedinjenih naroda Ban Ki-moon u video-poruci meetingu ustvrdio kako je današnji svijet obilježen sukobima i nejednakostima. On je pak rekao kako će u rujnu u New Yorku, u nazočnosti pape Franje, objaviti novi program za održivi razvoj.

Govoreći o međureligijskom dijalogu u razgovoru za našu radiopostaju kardinal Tauran je rekao kako je svrha dijaloga zajednički hod „prema istini“. Taj hod, kako je istaknuo, pred kršćane, Židove i muslimane stavlja tri izazova. Identitet onoga koji dijalogizira: ne može se voditi dvosmislen dijalog. Pozornost prema drugome: tko moli, a misli na drukčiji način nije neprijatelj; te iskrenost uzajamnih namjera. Mi ne vodimo dijalog da obratimo nekoga; premda dijalog može pogodovati obraćenju, obraćenje nije njegova svrha – kazao je kardinal.

Veliki Rabin Haim Korsia smatra da treba ići korak naprijed te razmišljati o životnim zahtjevima druge osobe kao o bitnom uvjetu za vlastiti život. U tom hodu prema istini, obavijesna sredstva imaju važnu ulogu – da ne donose iskrivljene slike o religiji. Plodovi su dijaloga razvidni, tvrdi Azzedine Gaci, ravnatelj džamije Othmane u Francuskoj, kojeg je s muslimanskim obiteljima koje ugošćuju kršćane u bijegu od rata na Bliskom istoku ili ih štite od napada, Papa u Vatikanu primio istoga dana kada je napadnut Charlie Hebdo. O tim stvarnim događajima obavijesna sredstva ne govore – primijetio je kardinal Tauran.

U video-poruci meetingu, glavni tajnik Organizacije ujedinjenih naroda navodi sukobe i nejednakosti u svijetu, a ističe zauzete osobe za jačanje nade. Osvrnuvši se na spomenute sukobe u razgovoru za našu radiopostaju kardinal je Jean-Louis Tauran rekao kako ne postoje vjerski sukobi; svi sukobi nose političko obilježje. Bez religije se ne može shvatiti današnji svijet. To je veliki paradoks. Govorili su nam prije stotinu godina „Bog je mrtav“, a vidimo da nije umro, dapače vrlo je prisutan u svijetu. Taj paradoks potiče dijalog, jer Bog je suputnik današnjega čovjeka. Čovjek je religiozna „životinja“ – istaknuo je kardinal.

Na upit zašto su religije često prisutne u sukobima, rekao je da nisu prisutne religije, nego njihovi sljedbenici, odnosno muškarci i žene obilježeni istočnim grijehom. Svjesni smo da će nasilja biti sve do svršetka svijeta, a to veli i saborska konstitucija Gaudium et spes. Moramo se dakle osposobiti za upravljanje nasiljem. Zlo se pobjeđuje dobrom – primijetio je kardinal.

A na upit je li nijekanje identiteta pravi put za rješavanje sukoba, rekao je da međureligijski dijalog u prvom redu polazi od priznavanja identiteta, te da tako razmišlja i ravnatelj džamije u Lionu: svatko treba znati tko je, u što vjeruje i na kojim se vrijednostima temelji njegov život. Međureligijski dijalog se ne može temeljiti na dvosmislenosti. Moramo poznavati sadržaj svoje vjere – ustvrdio je kardinal Tauran.

Na primjedbu kako nije uvijek lak dijalog između religija i demokracije, rekao je da zlo često prevlada nad dobrim jer je čovjek slobodno biće. Uvijek moramo nastojati da snaga zakona nadjača zakon sile – ustvrdio je kardinal.

Na upit kako muslimanski integralizam shvaća religiju, rekao je da islamski integralizam nije prvi islam. Integralizam je izopačenost. Riječ je nažalost o zavedenim skupinama, a podržavaju ih oni koji su protiv demokracije – primijetio je kardinal.

Na primjedbu da je mir nemoguć zbog sveze između religije i moći, kardinal je odgovorio kako se nažalost u nekim slučajevima ne može poreći ta primjedba, ali je razvidno i mnogima jasno da su vjernici dobra snaga. Vrlo je važno da obavijesna sredstva ističu pozivne vidike: primjerice to da jedna muslimanska obitelj u Bagdadu već dvije godine udomljuje kršćansku obitelj. Ta je činjenica vrlo lijepa. Ili da su dominikanci prije dvije godine u Bagdadu otvorili Akademiju za društvene znanosti, koju pohađa više od tisuću studenata, gotovo svi muslimani. Te lijepe stvari u tamu donose svjetlo, o tomu valja govoriti – zaključio je kardinal Tauran.