Crkvena zbivanja u Hrvatskoj - pripremio Neno Kužina

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice na nebo, Velika Gospa i blagdan sv. Roka diljem Hrvatske pokrenuli su vjerničko mnoštvo u marijanska svetišta i prošteništa te u crkve posvećene svecu koji je savršeno prepoznavao siromašne.

Zagrepčani su tradicionalno hodočastili u kapelu na Rokovu perivoju. Predvodeći misu, gvardijan samostana Svetoga Duha franjevaca konventualaca fra Tomislav Glavnik podsjetio je na to kako su u Rokovo vrijeme siromasi živjeli na hodočasničkim putovima. Glavni je hodočasnički put u ono vrijeme vodio prema Rimu. Baš je na njemu sveti Roko služio onima koji su bili zaraženi od bolesti onoga vremena, kuge od koje je sam obolio. Čudesno je ozdravio, no životopisci kažu: obličje mu se promijenilo. „Kad pogledamo naše obitelji i naša zvanja: trudiš se, radiš, skrbiš, trošiš i osjetiš jednu nezahvalnost, a to čovjeka može natjerati u duboki očaj i da si postavi pitanje: čemu sve to, za koga živim, za koga radim, ima li to smisla? No, nastavio je propovjednik, kad bi se takvim razmišljanjem vodili, svaki od nas bi od svoga života digao ruke. A vjernika vodi nešto drugo. Zato danas s pravom možemo zazivati sv. Roka za spas ne samo tijela, nego za spas duše“, prenosi IKA.  

Sinj je na osobito svečan način proslavio 300. obljetnicu slavne  pobjede pod Sinjem uz Gospin zagovor. „Nije li, braćo i sestre, ovo sinjsko zajedništvo, kao i sva ona mnoštva vjernika diljem Lijepe Naše danas okupljenih oko Marije na nebo uznesene još jedna potvrda da smo željni gledati blago na nebu, da bismo radosno živjeli na zemlji“, upitao je u homiliji predvoditelj euharistijskog slavlja, poseban papin izaslanik, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. „Vi, dragi vjernici sinjskoga kraja, u ovom svečanom trenutku obnavljate spomen i svjedočite neupitno uvjerenje da je po Gospinu zagovoru obranjen vaš Grad i da su očuvani životi vaših predaka, okupljenih na molitvi u sinjskoj tvrđavi, kamo su se pred naletom nadmoćne osmanlijske vojske bili sklonili noseći sa sobom dragu sliku Gospe od milosti“. „Povezanost i pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj ostaje smjerokazom za budućnost nama kršćanima u Hrvatskoj, da ne dopustimo razdvajanje svoje vjere od društvene zbilje i od zalaganja za dobro; da se ne sramimo svjedočiti istinu neba u zemaljskim teškoćama; da ne zaniječemo Boga i ne gubimo pouzdanje u njega“. Na Veliku Gospu kardinal je primijetio kako se u sinjskome kraju osjeća hvalospjev ženstvenosti koja živi puninu ljudskoga života. To je žena koja zna s odgovornošću prihvaćati vlastite snage, darove i mogućnosti, ali ujedno ostati otvorena Božjim nadahnućima i pozivu koji je iznad ljudskih sposobnosti i umijeća. To je ženstvenost koja se tijekom povijesti očitovala u snazi i nježnosti, u velikodušnosti majčinstva kao i u prihvaćanju redovničkoga poziva. „U novijoj povijesti o marijanskoj snazi hrvatskoga naroda svjedoči i Domovinski rat. Danas u Sinjskom svetištu molimo za hrvatsko zajedništvo. Dosta nam je podjela! Ako želimo napredak svom narodu i domovini potrebna je opća suglasnost oko temeljnih pitanja. Otvorenost daru života i zaštita obitelji i ljudskoga života u obitelji danas postaje gorućim pitanjem. O tome ovisi budućnost našega naroda“. Papin izaslanik poručio je franjevcima: „Ne dopustite da vas išta odijeli od ovoga vrijednog naroda i nastojte da vas s njime još više veže život u jednostavnosti i zahtjevnosti Evanđelja, po primjeru vašega utemeljitelja svetoga Franje“.

U svetištu Gospe od Utočišta u Aljmašu đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić istaknuo je da u prolaznom životu tražimo Boga i želimo ga susresti, a Bog je u našem bližnjem. "Ne možemo u tom kontekstu ne spomenuti život i stradanje člana naše biskupijske zajednice, naše župe Vrpolje, Tomislava Salopeka i članova njegove obitelji. Pritisnut gospodarskom situacijom u Hrvatskoj, radno mjesto je pronašao u nekoj francuskoj tvrtki u Egiptu. I što mu se dogodilo?! Čovjek na zemlji iskušava i takve nevolje koje ga guraju u beznađe i očaj, u uzaludnost svega. Danas je ovdje u Aljmašu organizirano dobrovoljno davanje krvi. Zašto? Zato što su mnogi među nama bolesni, bolest im oduzima njihovu slobodu i potrebna im je tuđa krv da im spasi život, a naša osječka bolnica nema dovoljno krvi. U pitanju su ljudski životi, naglasio je nadbiskup Hranić.

Obitelji Požeške biskupije s brojnom djecom hodočastile su po peti puta u Voćin gdje je euharistijsko slavlje predvodio požeški biskup Antun Škvorčević. Podsjetio je na to kako smo svjedoci da određeni krugovi u suvremenom svijetu stvaraju svoje strategije o uspjelom čovjeku, napose o braku i obitelji, na temelju nekih svojih interesa, koje ideološki nameću putem medija i drugih javnih sredstava bez ikakva izgleda da bi na taj način mogli osigurati uspjelu budućnost čovječanstva. Ukazao je na naviještena biblijska čitanja koja nam obznanjuju da Bog svoju strategiju o uspjelom čovječanstvu ostvaruje putem ljubavi koja ima najsnažnije očitovanje u rađanju novih ljudskih bića. Izrazio je uvjerenje da prisutne obitelji s brojnom djecom svjedoče kako ne dopuštaju pomutiti dušu suvremenim lutanjima s obzirom na čovjeka, nego vjeruju Božjoj strategiji o njima.

Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo svečano je proslavljena u svetištu Majke naših stradanja u Gori misnim slavljem koje je predvodio sisački biskup Vlado Košić. "Marija, Majka naših stradanja, s nama je bila – i sada je! – u našim patnjama, osobnim i zajedničkim, narodnim – ali ona je s nama i na našem putu u nebesku proslavu“. Izrazio je nadu da će posveta novoizgrađene crkve biti 8. prosinca.

Mnogobrojni vjernici hodočastili su u dubrovačku katedralu Gospe Velike, te se pomolili i zapalili svijeću ispred zavjetne slike Gospe od Porata. Svečanu misu ispred katedrale predvodio je dubrovački biskup Mate Uzinić. Govoreći o tome kako Bog želi mijenjati svijet i po malim svakodnevnim gestama ljubavi, pozvao je na stvaranje boljeg i ljudskijeg svijeta, u kojem je prisutnije dobro nego zlo, u kojem će biti više ljubavi nego mržnje. Primjer Marije koja je posjetila Elizabetu je primjer i za te male obične geste ljubavi. Dodao je tome i brigu za zemlju na kojoj živimo i njezinu zaštitu, za svako stvorenje, kao i upućivanje lijepih riječi jednih drugima, čime se stvara ljepše ozračje, bolji i kvalitetniji svijet. U gradskoj luci biskup je blagoslovio barke i brodove, sve koji od mora žive kao i sve putnike koji ne samo brodovima nego i drugim prometnim sredstvima dolaze i odlaze iz Dubrovnika.

Molve, u kojima se nalazi čudotvorni kip Majke Božje Molvarske iz 15. stoljeća, bile su u znaku 350. obljetnice osnutka župe. U srcu Podravine misu je predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak. „Prihvatiti život znači prihvatiti križ i slijediti Mariju“, rekao je biskup dodavši da je Marija prihvatila i izvršila Božju volju, premda je isprva nije razumjela. „Marijin život nam je primjer zagovornice i pomoćnice u svagdanjem životu. Zato i dolazimo na ovakva mjesta gdje molimo za pravdu i istinu.

Sutra će na splitskom groblju Lovrinac biti pokopan franjevac-konventualac, član samostana Svetog Duha u Zagrebu, o. Ivo Planinić koji je preminuo u 75. godini. Nakon boravka u Asizu služio je u Puli, na Visu, u Pančevu i Vinkovcima.