Europske su katedrale svjetionici vjere iz Srednjega vijeka

Jedna od najvećih katedrala u Francuskoj, ona u Strasbourgu, ove godine slavi 1000 godina svoje povijesti. Na svečanosti održanoj 15. kolovoza, povodom te obljetnice, sudjelovao je kardinal Paul Poupard, nekadašnji predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu i posebni izaslanik Svetoga Oca na proslavi. Europske katedrale još su uvijek svjetionici koji još od Srednjega vijeka zadivljuju, ali i ispituju ljudsko srce.

Nadvisuju gradsko središte brojnih gradova. Njihov je izražajni umjetnički „govor“ šarolik i obuhvaća vrlo različite stilove, poput baroknoga, gotičkog i romaničkog. Velika su to arhitektonska djela, čiji su korijeni posađeni u Srednjem vijeku, i koji su oblikovali duhovni i kulturni identitet europske uljudbe. One su simbol dijaloga između čovjeka i Boga, jedan od znakova nazočnosti kršćanske zajednice u povijesti.

Ta baština umjetnosti i vjere, kojoj se dive turisti i lokalni građani, jesu katedrale, u velikom broju slučajeva one su divne duhovne oaze za odmor od gradske gužve. To su mjesta molitve, nezaobilazna za mnoge vjernike; to su crkve koje u svojoj unutrašnjosti čuvaju vezu sa svojim imenom: katedru ili biskupovu stolicu, odnosno simbol odgovornosti onoga koji je, kao nasljednik apostolâ, pozvan propovijedati Evanđelje svakom stvorenju.

Katedrala je uvijek simbolički oblikovana: brojem lađâ, brojem pilastrâ, odnosom između pilastrâ i stupovâ, smjerom prema kojemu je okrenuta… Sve to govori o sakralnoj topografiji i sakralnoj arhitekturi koja potječe iz Knjige kraljeva, u kojoj se opisuje kako je Salomon utemeljio jeruzalemski hram – rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju Franco Cardini, povjesničar Srednjega vijeka. Postoji, dakle, simbolička razina koja podsjeća na Jeruzalem i na Bibliju. Postoji i razina koja pak podsjeća na Zapad, na baziliku iz tradicije Rimskoga carstva. I na kraju, postoji i funkcionalna razina povezana s crkvenom hijerarhijom. Te tri razine služe za definiciju cjelina koje nazivamo 'katedralama' – objasnio je Cardini.