Carriquiry: Papa Franjo nije pauperist

U manje od tri mjeseca, papa će Franjo dva puta posjetiti američki kontinent. Nakon posjeta Latinskoj Americi, slijede Kuba i Sjedinjene Države. O važnosti tih putovanja prvog latinskoameričkog Pape, za naš je Radio govorio prof. Guzmán Carriquiry, tajnik Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku. Profesor je istaknuo važnost zajedništva Crkve i solidarnosti među narodima čitavog američkog kontinenta, u svjetlu apostolske pobudnice sv. Ivana Pavla II., Ecclesia in America.

Profesor Carriquiry je nadalje ustvrdio kako mu se ne sviđa predstavljati latinskoameričku Crkvu kao „model“, već mu je važnije istaknuti njezinu veliku odgovornost u ovom za nju milosnom vremenu Pape iz Latinske Amerike. Radi se o prihvaćanju Papinog poziva na osobno obraćenje. Prema profesoru, to je „pastoralno obraćenje koje možda, prije svega, znači obraćenje pastira“, kao i „misionarsko obraćenje“ u izlasku prema najudaljenijima i solidarnosti s najsiromašnijima.

Na primjedbu da je Papin govor pučkim pokretima u Boliviji u nekim dijelovima Sjedinjenih Država kritiziran kao „pauperistički“, profesor Carriquiry priznaje da se radilo o „tvrdom govoru“, ali da je u njemu Papa htio razviti tri velika stupa socijalnog nauka Crkve: dostojanstvo osobe, supsidijarnost i solidarnost. To, kako je rekao, „nema ništa s 'pauperizmom', a još manje s 'ideološkim pauperizmom'“ jer „Papa je pastir“ čije srce dodiruju susreti sa siromašnima. Bez toga pokreta srca i duše odnos prema siromašnima postaje asistencijalistički ili političko-ideološki.

Papa dobro zna da je sustav idolatrije novca objašnjenje za stanje siromaštva i nejednakosti koja pogađa siromašne. Taj je sustav u temelju nejednakosti, izrabljivanja, siromaštva, nasilja i uništavanja prirode – rekao je tajnik Papinskog povjerenstva za Latinsku Ameriku.

Upitan ima li Papin pohod političko značenje, budući da će posjetiti Kubu i Sjedinjene Države nakon povijesnog zatopljenja odnosa među tim zemljama, profesor je Carriquiry podsjetio da će Sveti Otac govoriti u američkom Kongresu, kao i u Općoj skupštini Ujedinjenih naroda – odnosno na mjestima „visoke politike“. Ali za papu Franju govori na tim mjestima imaju prvotno pastoralni značaj. Uvjeren sam, da kad bismo Papi govorili o visokoj politici na putovanjima, to mu se ne bi svidjelo zato što je on u biti pastir! Ne ide u Kubu s prvotnom namjerom da i dalje bude prisutan u dijalogu između Kube i Sjedinjenih Država. Ne, ide u Kubu prije svega da utvrdi vjeru Kubanaca – naglasio je profesor Carriquiry.