Nadbiskup Tomasi potaknuo Europu da otvori vrata izbjeglicama

Neka Europa odgovarajućim politikama otvori seliocima vrata, izbjegavajući utjecaj nerazumnih populističkih pritisaka – to je, u govoru održanom 15. lipnja u Vijeću za ljudska prava Ujedinjenih naroda, zatražio nadbiskup Silvano Maria Tomasi, stalni promatrač Svete Stolice pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi. Nadbiskup je Tomasi govorio vrlo otvoreno i protivno odbijanju koje se osjeća na Starom kontinentu u odnosu na mase ljudi koji se iskrcavaju na obalama, ponajviše talijanskim, tražeći još jednu mogućnost za život.

Primijetivši da valja nastaviti, i štoviše, ojačati operacije traženja izbjeglica i pružanja pomoći, nadbiskup je istaknuo da potreba zaštite prava na život svih ljudi, bez obzira na njihov osobni status, treba ostati prednosnica. Međutim, naseljavanje u Europi, kao i u drugim krajevima svijeta, ima biti uistinu učinjeno i pravednije raspoređeno, uz dužnu pozornost na sigurnosne i društvene potrebe, ali bez pristajanja na nerazumne populističke pritiske. Osim toga, nadležne bi vlasti trebale uspostaviti sigurnije zakonske kanale za doseljeništvo i za konkretno prihvaćanje, kako bi se prava doseljenikâ uskladila s opravdanim interesima društva koje ih prima – upozorio je stalni promatrač Svete Stolice pri Ujedinjenim narodima u Ženevi.

Priznajući veliku širokogrudnost u prihvaćanju selilaca i osoba koje traže azil, nadbiskup je, međutim, primijetio da je prava strategija u pitanju doseljeništva, još uvijek slaba te je iznio neke podatke. Najmanje je 1800 doseljenika umrlo u Mediteranu od početka ove godine, a 25.000 osoba, članova etničke skupine Rohingya i stanovnika Bangladeša, trgovci su ljudima ukrcali na brodove i uputili u Tajland i Maleziju. Nadbiskup je potom posebno istaknuo – kako je rekao – „sablažnjivi broj“ od 68.000 maloljetnika bez pratnje, koje je američka granična policija zaustavila u vremenu od listopada 2013. do rujna 2014. godine. Stoga je – prema nadbiskupovim riječima – potreban bolji zajednički rad multilateralnoga sustava.

Međunarodna se intervencija u znaku solidarnosti može odvijati usporedno i u zemljama iz kojih dolaze doseljenici, – primijetio je nadbiskup Tomasi – stvarajući dostojna i kvalitetna radna mjesta, promičući pravedniji i razmjeran financijski i gospodarski poredak, te poboljšavajući pristup tržištima, trgovini i konkurenciji. Ukratko, već u zemljama iz kojih doseljenici dolaze valja stvoriti odgovarajuću sredinu, kako bi selilaštvo bilo izbor, a ne potreba.

I nacionalni bi mediji mogli usvojiti opću terminologiju, prijateljsku i odgovarajuću, koja će proširiti pozitivan dojam o pridošlim ljudima – primijetio je nadbiskup te objasnio – tako bi se izbjegle dvosmislenosti, demagogija i poticanje na rasizam, diskriminaciju, i iskorištavanje od strane beskrupuloznih političara. To je potrebno i zbog toga što je shvaćanje doseljenika kao da su teret suprotno njihovu očitom prinosu nacionalnom gospodarstvu zemlje koja ih prima, jer znaju obogatiti nacionalnu kulturu novim vrijednostima i stajalištima, plaćaju porez, pokreću nova poduzeća i pružaju usluge – napomenuo je nadbiskup Tomasi.

Istaknuvši na kraju da su selilaštvo i klimatske promjene najveći izazovi 21. stoljeća, nadbiskup je kazao da je važno dugoročno se suočiti s uzrocima tako globalne pojave. Vrijeme prolazi, i što se više čeka, veća će biti cijena koju ćemo morati platiti – upozorio je nadbiskup. Predložene mjere stoga nisu jednostavno povlastica pružena seliocima. One su u njihovu interesu, ali i u interesu društva koje ih prima, kao i cijele međunarodne zajednice. Promicati i poštovati ljudska prava i dostojanstvo selilaca daje jamstvo da će i prava i dostojanstvo svih ljudi u društvu biti u potpunosti poštovani – istaknuo je na kraju stalni promatrač Svete Stolice pri Uredu Ujedinjenih naroda u Ženevi.