Šezdeseta obljetnica preminuća Teilharda de Chardina

Prije šezdeset godina, desetoga travnja, preminuo je isusovac Teilhard de Chardin, znanstvenik i mislilac, koji je pokrenuo novi dijalog između vjere i znanosti, naročito svojim teološkim tumačenjem evolucije, posebice u knjizi „Fenomen čovjeka“.

O suvremenosti djela Teilharda de Chardina za našu je radiopostaju govorio Paolo Trianni, profesor teologije na Papinskim veleučilištima 'Sveti Anselmo' i 'Urbaniana'. Teilhard de Chardin je zacijelo jedan od najvećih pisaca  20. stoljeća. Sjećam se kako je jednom Henri le Saux, benediktinac, napisao da je Teilhard de Chardin „temeljni autor za spas kršćanstva“. Mislio je reći da je, zahvaljujući Teilhardu de Chardinu, uspostavljen novi odnos sa znanošću, ali i s drugim religijama kao i aktualnim temama poput demokracije. Puno se govori o novoj evangelizaciji, a Teilharda de Chardina, kao pisca, treba „iskoristiti“ za novu evangelizaciju – ustvrdio je profesor Trianni.

Na primjedbu da je papa Benedikt često mislio na Teilharda de Chardina, posebice na njegovu „kozmičku liturgiju“, rekao je kako bi bilo bolje reći da je Teilhard prorekao nešto što se i danas ostvaruje. Mislim na „noosferu“, na činjenicu da se svijet ujedinjuje pomoću tehnike, dakle i ljudi se ujedinjuju, svijet dakle biva pravedniji, jedinstveniji i sve bliži Božjem kraljevstvu – objasnio je profesor dodajući:

Benedikt XVI. je u više navrata govorio o Teilhardu de Chardinu, jer mu je, nakon „upozorenja“ (monitum) 1962. godine, zbog čega je pao u zaborav, ponovo vraćen ugled. Već mu je papa Pavao VI., kad je posjetio jednu farmaceutsku industriju, vratio ugled. Ratzinger je pak o njemu govorio u raznim prigodama: 1968. godine u knjizi „Uvod u kršćanstvo“. U toj je knjizi, unatoč kritici njegova biologizma, istaknuo njegovu važnost.

Potom je 1985. godine, u razgovoru s Messorijem, kritizirao Teilharda, ističući važnost istočnoga grijeha. A budući da je Teilhard govorio kako bi s gledišta suvremene teologije trebalo govoriti o istočnom grijehu, Ratzinger je istaknuo činjenicu da je istočni grijeh temeljna dogma, te da je neupitna jer je u temeljima kršćanstva.

Papa je Benedikt XVI. 2009. godine mislio na Teilharda kad je govorio o svijetu kao živoj hostiji, o svijetu koji ide prema Bogu te po svojoj evoluciji, koja je istodobno i posvećivanje, ulazi u božanski trojstveni život – podsjetio je profesor Trianni.

Na primjedbu da se Teilhardovim pojmom „noosfera“ može tumačiti globalizacija, sve razvidnije ujedinjavanje svijeta, također i Internet, rekao je da Teilhard u knjizi „Božansko okruženje“, tumači zašto je svijet božansko okruženje, jer nakon Božjega utjelovljenja, nakon Milosti, nakon Duha koji u svijetu prebiva, svijet može biti mjesto posvećivanja. U svijetu se dakle ljudi, umjesto diobā, mogu ujedinjavati i ići prema kraljevstvu pravde, mira i ljubavi. A mi danas, bez obzira na podjele, vidimo da je na djelu proces ujedinjivanja, koji doista objedinjuje svijet – zaključio je profesor Trianni.