Katolici i šijiti u dijalogu za veći sklad i miroljubivi suživot

Ojačati odnos uzajamnoga poznavanja i prijateljstva sa šijitskim islamom, koji prevladava u nekim zemljama kao što su Iran i Irak, i ponajviše, podsjetiti na odgovornost svih vjernika u općem i pluralnom svijetu – smisao je skupa održanoga 24. ožujka u Rimu, na poticaj Zajednice svetoga Egidija i „Zaklade Imam al-Khoei“.

Valja prihvatiti drugoga kao brata, iako ne pripada istoj religiji – istaknuo je Jawad Al-Khoei, glavni tajnik al-Khoei Instituta, iračke zaklade povezane s najvećim vjerskim autoritetom šijitskoga islama, ajatolahom Alijem Sistanijem. Misao je zajednička: nužni su dijalog i miroljubivi suživot, a potrebni su i konkretni koraci. Šijitski svijet se, dakle, u Rimu susreo s katoličkim, te su zajedno pozvali vjernike na njihovu odgovornost u globalnom i pluralnom svijetu, na njihovu odgovornost u izgradnji mira u povijesnom trenutku kojim, na međunarodnom  planu, vladaju brojne krize i sukobi.

U središtu su pozornosti bile drame koje se proživljavaju u Siriji, Iraku, u Jemenu, i brojnim drugim zemljama u kojima su mučenici kršćani, ali i muslimani šijiti. Među uzrocima je sukoba nepravda, želja za pretjeranom moći, za prirodnim izvorima, za trgovinom oružjem – istaknuo je kardinal Jean-Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, te dodao da, međutim, ima također diskriminacije i progonâ kulturalnoga obilježja.

Upravo zbog toga uloga vjerskih vođâ ima biti izgradnja i zaštita mira. Vjerski je govor dužan poduprijeti uzajamno poštovanje i društveni mir, a ta uloga postaje još važnija u vrijeme krize – objasnio je kardinal Tauran. Potrebno je odrediti razloge vjerskoga ekstremizma, kao i način na koji ga valja proučiti – objasnio je potom Jawad Al-Khoei. Stanje je vrlo ozbiljno, ali moramo biti realni; potrebno je mnogo vremena. Ne možemo se tim pitanjem baviti misleći na neko čudo ili magično rješenje.

Ima kulturalnih i gospodarskih izazova, međunarodnih i političkih sukoba; sve su to čimbenici koji stoje iza ekstremizma i terorizma – napomenuo je Al-Khoei te istaknuo da na Bliskom istoku, primjerice, valja započeti s odgojem, obrazovanjem i komunikacijom. Mi, vjerski predstavnici, imamo govoriti i u crkvama, u džamijama i na bogoštovnim mjestima. Ne smijemo zaboraviti sukobe među svjetskim supersilama i regionalnim silama koje žele imati svoj utjecaj. Jesu li oni doista uvjereni da žele mir, ili žele povećati nered i sukobe poradi vlastitih interesa? – upitao je Al-Khoei.

Andrea Riccardi, utemeljitelj Zajednice svetoga Egidija, napomenuo je pak da su ovo trenutci kušnje za religije. Za kršćane u Pakistanu, u Iraku, u Nigeriji, ali i za šijite. Riječ je o vrlo teškom, ali vrlo važnom hodu; hod je to dviju vrlo različitih religija, koje proživljavaju teške trenutke, pred izazovom su mučeništva, progona, i nedostatka vjerske slobode u nekim dijelovima planeta. To su dva svijeta koja se imaju susresti; različiti su, ali u njima vlada veliko poštovanje, i to ne samo prema vjeri, nego i prema razumu – dodao je Riccardi te napominjući da je islam vrlo slojevita stvarnost, kazao da je u ovom trenutku islamski svijet izazvan unutarnjim sukobom, krizom koju – kako je rekao – imamo shvatiti.