Papa: Dopustimo da nas dobro zarazi te njime zarazimo druge

Dopustimo da nas dobro zarazi te njime zarazimo druge – riječi su kojima se papa Franjo obratio okupljenima, prije današnje molitve Angelusa. Isus je u današnjem evanđelju predstavljen kao onaj koji se bori i svladava zlo gdje god na nj naiđe. U današnjem odlomku, ususret mu dolazi gubavac. Guba je zarazna i nemila bolest, koja osobu izobličuje, a koja je bila simbol nečistoće: gubavac je morao biti isključen i boraviti izvan naselja te – u slučaju približavanja prolaznika – obavijestiti ih o svojoj prisutnosti. Bio je marginaliziran društveno i religijski. Bio je poput mrtvaca – kazao je papa Franjo.
Ozdravljenje gubavca odvija se u tri faze: molba bolesnika, Isusov odgovor, te posljedice čudesnog izlječenja. Gubavac je molio na koljenima: Ako hoćeš možeš me očistiti (r. 40). Na ovu molitvu poniznosti i pouzdanja, Isus reagira svojom samilošću. Samilost ili talijanski compassione znači: zajedno trpjeti ili su-patiti s nekim.Kristovo srce manifestira Božju očinsku samilost prema onomu tko mu dolazi, te ga dotičući, čisti i oslobađa gube. Božje milosrđe nadilazi svaku zapreku; Isusova ruka dodiruje gubavca. On se ne drži podalje u sigurnosti, niti šalje nekoga drugog u svoje ime, nego se izravno izlaže našoj zaraznoj bolesti, čime upravo naše zlo postaje mjesto dodira s Njime: On, Isus, od nas preuzima našu bolesnu ljudskost, a mi od njega, njegovu zdravu i ozdravljujuću ljudskost – rekao je Papa.
Ovo se događa svaki put kad s vjerom primimo neki od sakramenata: Isus nas dotiče i daje nam svoju milost. U ovom slučaju posebno mislimo na sakrament pomirenja ili ispovjedi, koji nas ozdravlja od gube grijeha.Evanđelje nam još jednom pokazuje Božje djelovanje u odnosu na naše zlo: Bog nam ne dolazi održati lekciju o boli; niti dolazi ukloniti zlo, patnju i smrt; dolazi prije svega na sebe preuzeti teret našega ljudskog stanja – i to potpuno i do kraja – kako bi nas u potpunosti i oslobodio. Tako Krist svladava zlo i patnju svijeta: preuzimajući ih na sebe i pobjeđujući ih snagom Božjega milosrđa.
Nama pak evanđelje danas govori da, ukoliko želimo biti istinski Isusovi učenici, pozvani smo postati – u zajedništvu s Njime – sredstva njegove milosrdne ljubavi, nadilazeći svaki oblik marginaliziranja. Da bismo postali nasljedovatelji Kristovi (usp. 1 Cor 11,1) pred siromahom ili bolesnikom, ne smijemo imati straha pogledati ga oči i približiti mu se s nježnošću i smilovanjem te ga dodirnuti i zagrliti. Neka čin pomoći postane i čin komunikacije: i mi također imamo potrebu od njih biti prihvaćeni: čin nježnosti i samilosti – kazao je Papa te zapitao:
Nego sada vas pitam: Kad pomažete drugima, gledate li ih u oči? Primate li ih bez straha od dodira? Primate li ih s nježnošću? Mislite na ovo: pomažete li im izdaljega ili nježno i izbliza? Ako je zlo 'zarazno', i dobro je također. Utoliko, dobro u nama, treba sve više obilovati. Dopustimo da nas ono zarazi te njime zarazimo druge – kazao je Sveti otac započinjući molitvu Angelusa…
Nakon molitve, Papa je svima na Dalekom istoku i u svijetu, koji se spremaju na proslavu Nove godine po mjesečevu kalendaru, uputio želje radosti i mira. To je prigoda – kazao je – za ponovno otkrivanje te intenzivnije življenje bratstva kao dragocjene poveznice obiteljskog, i temelja društvenog života. Ovaj godišnji povratak na osobne i obiteljske korijene neka tim narodima pomogne u izgradnji društva u kojem se međusobni odnosi cijene te su usklađeni s pravdom i milosrđem.
Sveti je Otac zatim pozdravio različite skupine hodočasnika, te one koji su stigli u prigodi konzistorija kako bi izbliza pratili novi kardinale, za koje je od nazočnih, zatražio jedan aplauz. Pozdravivši na koncu sve okupljene, otpustio ih je svojim uobičajenim načinom, preporučivši se u njihove molitve.