O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Neka i ove godine s dubrovačke feste, koja se slavi u ozračju Godine posvećenog života, ponovno krene radosna poruka Evanđelja Isusa Krista koju je sv. Vlaho živio, za koju je umro i koja je bila osnovno obilježje naše prošlosti, a mi želimo da bude i osnovno obilježje naše sadašnjosti, dok s pouzdanjem molimo za budućnost – poručio je u svome pozdravu domaći biskup Mate Uzinić na početku svečane Euharistije koju je prošloga utorka, na svetkovinu zaštitnika Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika, predvodio porečki i pulski biskup Dražen Kutleša. Progonjeni kršćani i mučenici živjeli su svoje kršćanske vrednote i znali su opravdati svoju nadu, znali su zašto vjeruju i tko je za njih Isus Krist. Živeći po moralnim načelima nisu se svidjeli mnogim ljudima. I danas nekim ljudima nisu dragi oni koji žive po vrednotama koje su nepromjenjive kroz cijelu povijest čovječanstva, a među tim temeljnim vrednotama jesu i zaštita života i istina – kazao je biskup Kutleša, istaknuvši važnost Isusovih riječi da su kršćani sol zemlje i svjetlo svijetu. Dok Boga nema u središtu – kazao je nadalje – dok Boga nema u zakonima, teško da ćemo krenuti prema boljem svijetu, nego ćemo se vratiti u ono barbarsko društvo. Svi smo pozvani mijenjati svijet, ali ne revolucijama nego dobrim djelima – poručio je porečki i pulski biskup, zaželjevši da nam mučeništvo sv. Vlaha bude poticaj i primjer u patnjama nakon kojih dolazi vječnost u koju smo svi pozvani.
„Kršćanska i redovnička obitelj: nada i budućnost Hrvatske“ – bila je tema konferencije za novinare koja je u povodu obilježavanja Dana posvećenog života, 2. veljače, održana u sjedištu Hrvatske konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica (HRVRPP) u Zagrebu. Predsjednik Konferencije fra Jure Šarčević pojasnio je kako je tema o kršćanskoj i redovničkoj obitelji na tragu prošlogodišnje Izvanredne biskupske sinode te u jeku pripreme za Redovnu biskupsku sinodu koja će biti posvećena obitelji, a održat će se u listopadu ove godine. O temi je potom govorio dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Tonči Matulić. Ako je kršćanska obitelj zalog nade i budućnosti, onda ne može drukčije biti ni s redovničkom zajednicom, jer i ona živi i ostvaruje eshatološku puninu, štoviše ona je jedinstveni eshatološki znak među nama, koji pokazuje da se usred svijeta može usredotočiti samo na jedno, a to je Kraljevstvo Božje koje već djeluje među nama – istaknuo je dr. Matulić.
Istoga dana, na blagdan Svijećnice, euharistijsko slavlje u zagrebačkoj katedrali predvodio je pomoćni zagrebački biskup Valentin Pozaić. Nije narav i poslanje svijeće, upaljene na Svijeći uskrsloga Krista, da se stavlja pod posudu, nego da pođe u tamu svijeta: obasjati i zagrijati svijet, probuditi ga svjedočanstvom 'jednog drugog načina rada, djela i života'. Stoga je za sve nas, posebno pak za one posvećenog života, svaki dan Svijećnica: susret s Gospodinom, Gospodarom i ljubiteljem života – poručio je biskup Pozaić.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije zadarski nadbiskup Želimir Puljić jučer (4. veljače) je u razgovoru za Hrvatski katolički radio komentirao presudu Međunarodnog suda pravde, koji je odbacio hrvatsku tužbu protiv Srbije za genocid. „Definitivno je utvrđeno da je Srbija bila agresor na hrvatsko područje gdje su počinjena brojna zlodjela i ratni zločini koja imaju obilježja genocida s ciljem stvaranja Velike Srbije (...). Ljudi ovoga područja trebaju zajedno živjeti, surađivati, komunicirati, trgovati. Ali, ne može se jednostavno brisati ono što se dogodilo. Budućnost treba graditi na istini i pravdi“ – istaknuo je nadbiskup Puljić, dodavši kako se i međunarodna zajednica mora suočiti s istinom, jer je i ona sukrivac, budući da je mogla spriječiti rat, a nije. Ne spada na vjerske službenike da izriču presude ili prosudbe o sudskim rješenjima, ali nije zabranjeno da kao slobodan građanin izrazim svoju prosudbu o nekom događaju i zauzmem stajalište glede informacija koje ovih dana primamo – pojasnio je nadbiskup Želimir Puljić.
Novi broj „Glasa Koncila“, s nadnevkom nedjelje, 8. veljače, donosi najavu Papina posjeta Sarajevu: „Draga braćo i sestre, želim najaviti da ću u subotu 6. lipnja, ako se to Bogu svidi, poći u Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine. Već sada vas molim da molite da moj posjet tim dragim narodima bude ohrabrenje vjernicima katolicima i kvasac dobra te pridonese konsolidaciji bratstva i mira, međuvjerskoga dijaloga i prijateljstva“ – riječi su koje je papa Franjo prošle nedjelje izrekao u nagovoru nakon Angelusa, a kao radosnu najavu prenosi ih „Glas Koncila“. Osvrćući se na međunarodnu presudu nakon tužbe Republike Hrvatske za genocid nad Hrvatima u Domovinskom ratu, te protutužbu Srbije, glavni urednik Ivan Miklenić u svome komentaru uz ostalo piše: „Međunarodni sud pravde propustio je na primjeru velikosrpske agresije dati važan doprinos općenito nužnoj katarzi svih osoba koje su teško inficirane hegemonističkom i osvajačkom politikom i nasilništvom. Zbog toga, nakon te presude, taj sud ostaje veliki dužnik ne samo hrvatskoga i srpskoga naroda, nego i čitavoga čovječanstva i mira u svijetu.“
Na dan 200. obljetnice rođenja i 110. obljetnice smrti đakovačkog biskupa Josipa Jurja Strossmayera, 4. veljače, đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić i nadbiskup u miru Marin Srakić, zajedno s brojnim svećenicima, predstavnicima Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na čelu s predsjednikom akademikom Zvonkom Kusićem, predstavnicima osječkog Sveučilišta na čelu s rektorom Željkom Turkaljem, gradonačelnicima Đakova, Osijeka i Slavonskog Broda, osječko-baranjskim županom te brojnim ostalim predstavnicima društvenog i političkog života pohodili su grob pokojnog biskupa Strossmayera u kripti đakovačke katedrale te ondje položili vijence.
Molitvu za pokojnog biskupa predvodio je đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić, rekavši kako ovoga dana na grobu pokojnog biskupa izražavamo duboku zahvalnost. Uz to što je izgradio ovu velebnu katedralu, biskup Strossmayer bio je darovatelj, osnivač i pokrovitelj Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, utemeljitelj obnovljenoga Hrvatskoga sveučilišta, znameniti domoljub i čovjek koji je svojim golemim snagama podupirao hrvatsko školstvo, izdavaštvo, gospodarstvo te mnoge književnike, znanstvenike i umjetnike. Stoga sa zahvalnošću molimo da ga Krist, Dobri Pastir, nagradi vječnim blaženstvom, a nas ovdje na zemlji, neka prati sveta baština koju nam je u zalog ostavio vrijedni biskup Strossmayer – istaknuo je nadbiskup Hranić.
Nacionalni program obilježavanja ovih velikih obljetnica započeo je u dopodnevnim satima u osječkom Hrvatskom narodnom kazalištu, gdje je u organizaciji Grada Osijeka i Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku održana svečana akademija pod nazivom „Lik i djelo J. J. Strossmayera“, a nastavlja se u subotu, kada će u Spomen muzeju biskupa Strossmayera u Đakovu biti otvorena izložba „Biskup Strossmayer i njemu suvremeni umjetnici“.