Zemlja je nekima majka, a nekima izvor bogatstva

Treba ukloniti zapreke koje škode poljodjelstvu, ali i pretjerano iskorištavanje zemlje kako bi obrađivanje zemlje imalo neznatan odraz na okoliš – istaknuo je Sveti Otac govoreći predstavnicima Talijanskoga saveza izravnih poljodjelskih proizvođača, koje je primio u audijenciju prigodom sedamdesete obljetnice Saveza.
Papa je poljodjelcima govorio o ispravnom odnosu prema majci-zemlji. Neki obradivu zemlju smatraju sredstvom za obogaćivanje, ne poštuju njezine biološke cikluse i okreću joj leđa kad im ne pruža ono što od nje očekuju. Drugi se pak s poštovanjem odnose prema zemlji, jer je „majka“ i hrani ljudski život. Zemlja je dakle nekima majka, a nekima je izvor bogatstva – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o obrađivanju zemlje, Papa je istaknuo kršćansko viđenje poljodjelstva, koje je tijekom sedamdeset godina nadahnjivalo rad Saveza neposrednih poljoprivrednih proizvođača u Italiji. Savez se već sedamdeset godina nadahnjuje na kršćanskoj etici, „promičući poljodjelstvo s ljudskim licem, prožeto čvrstim i živim odnosom između čovjeka i zemlje“ – ustvrdio je papa Franjo, dodajući:
Bez obrađivanja zemlje nema čovječanstva, dobra života nema bez hrane koju zemlja proizvodi za muškarce i žene na svim kontinentima. Poljodjelstvo stoga zaslužuje političku i gospodarsku pozornost. Treba ukloniti zapreke koje štete dragocjenom poljodjelstvu, a od kojeg mnogi svojim govorom često udaljuju mlade naraštaje. Osim toga, pozornost valja posvetiti sve učestalijoj namjeni obradive zemlje u druge svrhe, koje su možda unosnije. I tu vlada bog-novac, zar ne? A kao što se za neke bezosjećajne osobe veli da prodaju, obitelj i majku, ovdje je pak napast da se proda „majka zemlja“ – ustvrdio je Papa.
Poljodjelstvo je pak povezano s „ dvije dramatične zbilje“: s glađu i siromaštvom – ustvrdio je Sveti Otac ističući razlike između kršćanskoga viđenja prirodnih dobara – prema kojem su zemaljska dobra namijenjena svim ljudskim bićima – i prevladavajućega gospodarskog ustroja, koji Papa osuđuje, jer „mnoge isključuje iz uživanja prirodnih dobara“.
Neupitnost tržišnih pravila, te kultura odbacivanja i rasipnosti, koja je u slučaju hrane dosegnula neprihvatljive razmjere, s drugim čimbenicima, uzrokuju bijedu i patnju mnogih obitelji. Stoga je nužno dubinski promijeniti sustav proizvodnje i raspodjele hrane. S hranom se ne treba šaliti, govorili su naši djedovi – podsjetio je Papa, dodajući da su ga kao dijete učili da komadić kruha koji padne na pod uvijek poljubi prije nego ga stavi na stol. Kruh je na neki način sastavnica svetosti ljudskoga života, i stoga se s kruhom ne može postupati kao s nekom robom – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o klimatskim promjenama. Papa je rekao da zemlju treba čuvati onako kako ju oduvijek čuvaju poljodjelci. Kako proizvoditi dobru hranu za život svih kada je u opasnosti klimatska stabilnost; kada zrak, voda i tlo zbog zagađivanja gube svoju čistoću? Stoga je vrlo važno da se čuva stvoreno; zaista, žurno je da se sve države što prije dogovore oko suradnje u zaštiti okoliša – kazao je Papa dodajući:
Pravi je izazov ostvariti poljodjelstvo koje neće utjecati na promjenu okoliša; da obrađivanje i čuvanje zemlje ide ukorak, da se budućim naraštajima omogući život na Zemlji i uživanje plodova planeta. Želio bih uputiti jedan poziv i jedan prijedlog. Poziv je ovaj da se obnovi ljubav prema“majci“-zemlji – rekao bi sveti Franjo – iz koje smo uzeti i kojoj ćemo se vratiti. A odatle potječe i prijedlog da se čuva zemlja, sklapajući s njom savez, da i odsad, prema volji Božjoj, bude izvor života za čitavu ljudsku obitelj – zaključio je Sveti Otac.