Sve veće razlike između bogatih i siromašnih

Sljedeće, 2016. godine jedan posto ukupnoga svjetskog stanovništva bit će bogatiji od preostalih 99% - istaknula je organizacija Oxfam, konfederacija 17 nevladinih tijelâ koja djeluju u 100 zemalja u cijelom svijetu, u izvještaju objavljenom u vidiku Svjetskoga gospodarskog foruma, koji je započeo 21. siječnja u Davosu, u Švicarskoj. Kako je istaknuto u dokumentu, od 1970. godine do danas, oporezivanje najbogatijih smanjeno je u 29 od 30 zemalja, te stoga 7 od 10 osoba živi u zemljama u kojima su razlike povećane. Potrebno je obraćenje uma i srca, rekao je papa Franjo na Filipinima. Isto traži i voditelj programâ talijanskoga ogranka spomenute organizacije Alessandro Bechini.
Zamislite, ne samo da će sljedeće godine jedan posto ljudi imati više od preostalih 99%, nego je činjenica i to da se njihov dio svjetskoga bogatstva, od 2009. godine do 2014., povećao s 44% na 48%, a tim će tempom, 2016. godine, prijeći 50% - napomenuo je Bechini te dodao da se velikim koracima približavamo tom broju, sa svim posljedicama, jer i dalje jedna od devet osoba na našem planetu trpi zbog gladi. I to se događa u okviru – dodao je – u kojemu ima bogataša čija imovina prosječno vrijedi više od dva milijuna i sedamsto tisuća eura.
Napomenuvši da je doista potrebno da i političari koji donose odluke postanu svjesni toga, Bechini je primijetio da je, međutim, stanje općenito teško i slojevito, jer veliki, imajući velike gospodarske mogućnosti, mogu također mnogo lobirati kod vlasti, s državama, kako bi uspostavili povoljne zakone. Osiguravajuća i financijska društva, primjerice, 2013. godine su potrošila 550 milijuna eura za lobiranje u Bruxellesu i u Washingtonu, nastojeći upravo utjecati na odluke.
Na novinarovo pitanje u kojim se zemljama povećala nejednakost, Bechini je kazao da se zna da su takozvane 'Brics' zemlje, odnosno Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika, u posljednje vrijeme povećale svoje cjelokupno bogatstvo, ali – kako je rekao – često se ne analizira kako se unutar tih zemalja razvija slika nejednakostî. Napomenuvši potom da je najviše siromašnih, oko 700 milijuna, u Kini i Indiji, istaknuo je da je stanje dramatično u velikim područjima Afrike, gdje se i dalje živi s nešto više od jednog dolara na dan. Sve to potiče cijeli niz teškoća u pristupu uslugama, liječničkoj skrbi… i slično.
Naprotiv, zemlje koje su se više založile u pitanju socijalne države, kao što je, primjerice, Danska, doista imaju manju stopu nejednakosti u odnosu na one u kojima se u tom smislu manje ulagalo. Osvrnuvši se pak na stanje u Italiji, voditelj programâ talijanskoga ogranka organizacije Oxfam, istaknuo je da je i u toj zemlji stopa nejednakosti sve veća, a do promjene će doći – prema njegovim riječima – tek kada država preraspodjeli bogatstvo, i to kroz progresivno oporezivanje koje će pogoditi velika bogatstva, pa i ona multinacionalna, koja djeluju u cijelom svijetu, ali porez odlaze platiti tamo gdje se više isplati, i gdje općenito postoji proporcionalnost između dohotka i poreza.
Zbog svega toga, želja je organizacije Oxfam, odnosno konfederacije 17 nevladinih tijela, da se na skupu u Davosu razmotri to hitno pitanje, aktualno u svijetu sa stopama krajnje nejednakosti, koja nije rezultat nadarenosti ili zasluge – napomenuo je Bechini te ističući na kraju da je i papa Franjo već više puta govorio o nejednakosti, primijetio da bismo bez velikoga zaokreta mogli imati doista vrlo teško razdoblje za 99% svjetskoga pučanstva.