Vijesti iz Crkve u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Hrvatski građani na jučerašnjim su izborima izabrali prvu predsjednicu u hrvatskoj povijesti – gospođu Kolindu Grabar Kitarović.
Među prvim čestitkama je i ona sisačkog biskupa Vlade Košića, u kojoj je istaknuo kako Hrvatska danas „vapi za jedinstvom“ te da je „stoga (...) važno da svi, a osobito oni koji nose najviše odgovornosti, strpljivo i uporno rade na jedinstvu a protiv podjela, što znači da se svi koji žele dobro našoj Domovini trebaju ujediniti u izgradnji zajedničkog života na istini i ljubavi u miru i u svakom napretku“.
„S dubrovačkog Straduna na zadarsku Kalelargu“ – geslo je pod kojim je prošle subote (10. siječnja) zadarska Crkva proslavila 25. obljetnicu biskupskog ređenja svoga nadbiskupa Želimira Puljića (14. siječnja 1990. – 14. siječnja 2015.). Svečanoj akademiji u katedrali Svete Stošije u Zadru uz vjernički puk su nazočili i šibenski biskup Ante Ivas, gospićko-senjski Mile Bogović, požeški Ante Škvorčević te dubrovački Mate Uzinić, a život i djelovanje nadbiskupa Puljića predstavio je generalni vikar i kancelar Zadarske nadbiskupije mons. Josip Lenkić.
Prije posljednje četiri zadarske godine, dvadeset godina biskup je Dubrovnika, pa tako i u najtežim trenucima njegove suvremene povijesti. Biskup Puljić bio je svjedok u službi istine, promicatelj mira, sigurnosti i slobode. Propovijedima je tješio, davao nadu i hrabrio dubrovački puk, a njegova pisma i apeli u kojima je tražio pomoć za Grad i Domovinu dirljiva su svjedočanstva ljubavi prema svome narodu – istaknuto je na Akademiji.
Papa Ivan Pavao II. imenovao je mons. Puljića dubrovačkim biskupom 7. prosinca 1989., a za biskupa je zaređen 14. siječnja 1990. godine u Dubrovniku, u kojemu ostaje do 2010., kada ga papa Benedikt XVI. imenuje 69. zadarskim nadbiskupom. Za predsjednika Hrvatske biskupske konferencije izabran je 2012. godine. Biskupsko geslo Želimira Puljića je „Unitas, Libertas, Caritas“, a prema onoj Augustinovoj: U bitnome jedinstvo, u dvojbama sloboda, a u svemu ljubav.
Misno slavlje u spomen na 437. obljetnicu herojske obrane utvrde Gvozdansko te slavne pogibije njezinih branitelja jučer je, 11. siječnja 2015., u župskoj crkvi Svetih Filipa i Jakova u Gvozdanskom predvodio zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski. Govoreći o krštenju Isusa Krista u rijeci Jordanu, on je istaknuo da upravo u svjetlu krštenja trebamo prosuđivati i povijest i ljude. Vidimo Isusa koji je rođenjem sišao u ovaj naš svijet; On nevin, potpuno je preuzeo sudbinu našega roda na sebe i sišao je u rijeku ne da sa sebe skine grijeh, nego da naše grijehe, i moje i vaše, uzme na svoja leđa i da ih ponese – poručio je propovjednik. Govoreći potom o herojskim braniteljima Gvozdanskog i svih branitelja u našoj povijesti, istaknuo je kako naš spomen mora prolaziti upravo kroz sliku koju nam Pismo nudi u Isusu – on mora biti pročišćen. I sveti papa Ivan Pavao II. poziva na čišćenje naših sjećanja; da se ne sjećamo samo zla, nego baš naprotiv. Mi se moramo sjećati događaja koji su prošli kroz milost krsta, događaja koje promatramo kao vjernici i u kojima želimo pamtiti dobro. Želimo pamtiti ne smrt hrabrih ljudi nego njihovu hrabrost, želimo pamtiti njihovu vjeru, njihovu odanost Domovini, obitelji i Crkvi. To su vrijednosti na kojima se i danas želimo nadahnjivati – poručio je biskup Gorski.
Utvrda Gvozdansko, koju su izgradili knezovi Zrinski, našla se na putu turskim osvajačima koji su nakon Krbavske bitke nastojali zauzeti Pounje kako bi osigurali nastavak pohoda prema kršćanskoj Europi. Utvrda je pala nakon tromjesečne opsade turske vojske pod zapovjedništvom Ferhat-paše Sokolovića. Nakon mnogobrojnih neuspjelih turskih juriša, 13. siječnja 1578. godine, osvajače je umjesto očekivane borbe zatekao strašan prizor koji je izazvao poštovanje i samog Ferhat-paše. Tristotinjak branitelja utvrde smrzlo se nakon što su, bez hrane i streljiva, odbili sve ponude da se predaju. Turski vojskovođa je iz poštovanja poginulim braniteljima osigurao kršćanski ukop, a mještane Gvozdanskog oslobodio je plaćanja poreza.