U Turskoj se gradi prva crkva od proglašenja Republike

Turske su vlasti odobrile izgradnju jedne kršćanske crkve sirijskoga obreda, u predgrađu Istanbula, na Mramornom moru. Vijest je osobno objavio turski premijer (Ahmet Davutoğlu), koji je prošloga petka primio predstavnike nemuslimanskih manjinâ koje žive u toj zemlji. Izgradnju crkve, na terenu koji je dala općina, financirat će jedna zaklada koja štiti prava oko 20.000 Sirijaca (pravoslavaca i katolika), koji većim dijelom žive na jugoistoku Turske. To će biti prva crkva izgrađena nakon proglašenja republike.
Premijer je primio vjerske predstavnike u prigodi susreta, održanog u Istanbulu, o islamofobiji i rasizmu. Riječ je o pojavama koje su u zabrinjavajućem porastu i u zemljama s dugom tradicijom snošljivosti, kako ovih dana pokazuju napadi na džamije u Švedskoj, koje su izvršile skupine krajnje desnice. Na susretu su, među ostalima bili nazočni i patrijarh Bartolomej, te nadbiskup Izmira Ruggero Franceschini, predsjednik Turske biskupske konferencije. Svrha je skupa bila izraziti zajedničko stajalište protiv svakog oblika nesnošljivosti i terorizma vjerskoga obilježja, te posebno razmotriti stanje u takozvanoj Islamskoj državi.
U Turskoj, koja ima 76 milijuna stanovnikâ, danas živi manje od 200.000 nemuslimanâ. Kršćana je oko 150.000, od kojih gotovo polovicu čine vjernici Armenske Apostolske Crkve. Nakon njih su katolici (ima ih oko 53.000), uglavnom latinski, ali i armenski, sirijski i kaldejski katolici. Unatoč tomu što Ustav priznaje slobodu bogoštovlja, manjine su podvrgnute nekim ograničenjima. Katolička Crkva, primjerice, i dalje nema pravno priznanje, pa ni status „dopuštene vjeroispovijesti“, koji je Ugovorom iz Lausannea, iz 1923. godine, dodijeljen pravoslavcima, armenskim pravoslavcima i židovima.