Pokušaj dijaloga između dvije Koreje

Posljednjih je dana došlo do znakova približavanja među dvjema Korejama. Posebno se sjevernokorejski vođa Kim Jong-Un otvorio za „razgovor na visokoj razini“ sa Seulom, najavljujući veliku promjenu u odnosima između tih dviju država. Osvrnuvši se u razgovoru za našu radijsku postaju na važnost tih izjava, Rosella Idéo, profesorica političke i diplomatske povijesti Istočne Azije, kazala je da je ona vrlo velika zbog toga što odgovor Kima Jong-Una na južnokorejsko otvaranje, „sastanimo se i razgovarajmo o svemu što je na stolu“, izgleda kao popuštanje napetosti.
Stanje je na Korejskom poluotoku zapravo toliko zamršeno da ga, po mom mišljenju, nikako ne treba povezivati s onim što se dogodilo između Kube i Sjedinjenih Država – istaknula je profesorica. Nema usporedbe ni s tim, a ni s ujedinjavanjem Njemačke, koje je – čini se – u posljednjoj godini nadahnulo predsjednicu Južne Koreje, gospođu Park.
Na novinarovo pitanje što Pyongyang želi postići tim mogućim razgovorom; želi li se pokazati vjerodostojnim u očima međunarodne zajednice kako bi dobio pomoć, profesorica Idéo je primijetila da je Sjeverna Koreja običan „parija“ međunarodne zajednice, i to i s političkoga, kao i s gospodarskoga stajališta. Osim toga, – dodala je – neovisno povjerenstvo Ujedinjenih naroda u veljači je 2014. godine sastavilo izvještaj o kršenju ljudskih prava u Sjevernoj Koreji; riječ je o doista vrlo teškim povrjedama ljudskih prava. I ponajviše, na Međunarodnom bi sudu u Haagu mogla biti podignuta optužnica protiv Kima Jong-una, upravo zbog tih teških kršenja ljudskih prava u Sjevernoj Koreji, jer je uspostavljeno doista dramatično stanje.
Što se pak tiče prepreka na putu pomirenja i eventualnoga ponovnog ujedinjenja, profesorica Idéo je kazala da su one goleme te dala primjer njemačkoga ujedinjenja. Razlika između Zapadne i Istočne Njemačke bila je 3 prema 1; a razlika između dviju Koreja je 18 prema 1. S gospodarskoga stajališta Istočna je Njemačka bila pod svim vidicima u mnogo boljim uvjetima nego što je to Sjeverna Koreja – objasnila je profesorica te dodala da, među ostalim, u sjeveroistočnoj Aziji nedostaje sigurnosni okvir. U tom smislu – kazala je – vidjeli smo razmirice zbog teritorijalnih pitanja između Japana, Kine i zemalja azijskoga jugoistoka.
Govoreći na kraju o tomu što bi Južna Koreja, te posebno međunarodna zajednica, mogla učiniti u svrhu olakšanja dijaloga, prof. Idéo je spomenula zajedničke vojne vježbe Južne Koreje i Sjedinjenih Američkih Država, napominjući da su one masovne, i da zabrinjavaju Sjevernu Koreju. Kako bi se olakšalo ponovno uspostavljanje dijaloga, potrebna je gesta dobre volje od strane SAD-a i Južne Koreje, i to možda tako da barem jednom obustave to masovno dokazivanje snage. S međunarodnoga vidika, primjerice, Europska unija, koja se odavno malo udaljila od pitanja korejske politike, imala bi veliki utjecaj, jer se u Istočnoj Aziji mnogo drži do Europske unije – kazala je na kraju profesorica Rosella Idéo.