Strah od političkoga zauzimanja

Prema novim podacima američkog Pew istraživačkog centra, premda većina sudjeluje na glasovanju, samo je maleni dio stanovništva zemalja u razvoju na značajniji način uključen u politički aktivizam. Od 33 zemlje u kojima je istraživanje provedeno s 37.620 osoba, svega je 15% ispitanika sudjelovalo u nekom prosvjedu, dok ih je samo 9% potpisalo neku peticiju. Velik ih je broj rekao da se nikada ne bi uključili u takve ili slične načine političke djelatnosti.
Istraživanje obuhvaća šest zemalja Bliskoga istoka, šest afričkih zemalja, devet država u Latinskoj Americi, šest azijskih i tri istočnoeuropske zemlje. Politički se angažman značajno razlikuje među demografskim skupinama. Aktivniji su obično bolje obrazovani i bogatiji. Vjerojatnije je da će stariji ljudi glasati, dok će mladi sudjelovati na druge načine, poput aktivizma na internetu. U prosjeku, 75% ispitanika u svim zemljama glasovanje smatra učinkovitim načinom utjecanja na vladu, no druge vrste djelatnosti učinkovitima smatra manje od 50% ispitanika.
Bliski se istok ističe po visokim stopama političkoga sudjelovanja. U regiji Arapskoga proljeća u prosjeku 53% ispitanika spada u kategoriju velike političke angažiranosti. „Politička je zauzetost blisko povezana s povjerenjem koje pojedinac ima u vladu i vjerovanjem da on može utjecati na politička pitanja“, navodi istraživanje Pew centra. „Ljudi koji vjeruju da je političarima stalo do toga što oni misle, više sudjeluju u političkim aktivnostima.“ No istraživanje pokazuje kako samo 19% osoba misli da je vladinim službenicima stalo do toga što oni misle.
Afrika pokazuje veliku političku zauzetost građana. Šest od deset Kenijaca spadaju u kategoriju izraženog sudjelovanja, kao i 52% ispitanika u Senegalu. U zemljama Latinske Amerike otprilike tri od deset osoba politički su vrlo aktivne. U Aziji je uključenost u politiku nešto manje prisutna: Dok se oko 65% ispitanika u Bangladešu izjašnjava politički vrlo zauzetima, ostale zemlje u razvoju bilježe relativno niske stope sudjelovanja. Slično je stanje i u bivšim komunističkim zemljama istočne Europe.
Glasanje je u zemljama u razvoju na svim kontinentima najčešći oblik sudjelovanja u političkome životu. Postotci sudjelovanja u barem nekom glasovanju kreću se od 75% do 85%, osim Bliskog istoka, gdje zbog nestabilnosti i ograničenih prava glasa to iznosi svega 61%. U prosjeku je 32% svih ispitanika ijednom sudjelovalo na događaju povezanom s političkom kampanjom. Najveći broj sudionika na takvim događajima je u Africi, s gotovo polovicom ispitanika. Najniže stope takve vrste angažmana imaju istočnoeuropske zemlje: 12% Rusa, 19% Ukrajinaca i 20% Poljaka.
Postotak osoba koje su sudjelovale u bilo kakvom organiziranom prosvjedu nigdje ne prelazi 15%. Poljska se ističe kao zemlja s najvećim postotkom osoba koje su barem jednom stupile u kontakt s vladinim službenikom – njih oko 35%. Relativno malo ljudi (u prosjeku 9%) sudjeluje u štrajku, potpisuje peticije ili naziva radio ili televizijske emisije kako bi izrazili svoje mišljenje. Najrjeđi je oblik aktivizma dijeljenje ili objavljivanje političkih članaka na internetu, s prosjekom od 7%.