Poniznost ljude izjednačuje s anđelima

“Oholost je pretvorila anđele u demone, dok poniznost čini ljude jednake anđelima“, naveo je papa Franjo svetoga Augustina na početku današnjega božićnog pozdrava zaposlenicima Svete Stolice i njihovim obiteljima u dvorani Pavla VI. u Vatikanu. Nakon susreta s Rimskom kurijom, Papa je htio pozdraviti i one koji rade u Vatikanu, a koje se ne vidi: vrtlare, čistače i čistačice, portire i sve druge.
Prvi je poticaj Svetoga Oca bio da se imamo skrbiti o duhovnome životu, odnosu s Bogom, jer „to je nosivi stup svega što radimo i svega što jesmo. Kršćanin koji se ne hrani molitvom, sakramentima i Božjom riječi neizbježno slabi i vene.“ Drugi je poticaj: skrbiti o obiteljskom životu, djeci dati „ne samo novac, već prije svega vrijeme, pažnju i ljubav“. „Obitelj je blago, djeca su blago“, naglasio je Papa, dodajući:
„[Ima] jedno pitanje koje si mladi roditelji mogu postaviti: 'Imam li vremena igrati se sa svojom djecom ili sam uvijek zauzet, zauzeta i nemam vremena za djecu?' Ostavljam [vam] to pitanje. Igrati se s djecom: tako lijepa stvar. To znači sijati za budućnost.“ Treća Papina točka bila je: brinuti oko odnosa s drugima, „preobražavajući vjeru u život i riječi u dobra djela, osobito prema najpotrebitijima“. Brinuti pak oko govora znači „pročišćavati jezik od uvrjedljivih riječi, vulgarnosti i rječnika svjetovne dekadencije.“
Nadalje, Sveti je Otac istaknuo brigu oko posla: „raditi s entuzijazmom, poniznošću, sposobno, strastveno, s dušom zahvalnom Gospodinu“. Riječ je i o liječenju „zavidnosti, požudnosti, mržnje i negativnih osjećaja koji gutaju naš unutarnji mir i pretvaraju nas u razorene i razarajuće osobe“. „Znam da se ponekad, kako bi se očuvao posao, ogovara drugoga, da bi se obranili. Razumijem te situacije, ali to ne završava dobro. Na koncu, svi ćemo biti uništeni, svi među nama, zar ne? I to ne koristi, već valja moliti Gospodina za mudrost da znamo pravovremeno pregristi jezik, da ne kažemo uvrjedljive riječi koje poslije ostave gorak okus.“
Papa je pozvao i da se „brinemo o slaboj braći“, to jest: „skrbimo o starima, bolesnima, gladnima, beskućnicima i pridošlicama, jer ćemo po tome biti suđeni.“ Posljednja Papina točka bila je: brinuti da Božić nikada ne bude konzumističko i komercijalno slavlje s nepotrebnim razbacivanjem, već da bude „proslava radosti i prihvaćanja Gospodina u jaslicama i u srcu“.
„Evo istinskoga Božića: proslava osiromašenja Boga, koji se oplijenio i uzeo narav roba; Boga koji služi za stolom; Boga koji se skrio od mudrih i umnih i objavio malenima, jednostavnima i siromasima; Sina Čovječjega koji nije došao da bi bio služen, već da bi služio i dao svoj život kao otkupninu za mnoge. No prije svega – rekao je Papa – to je proslava mira koji je svim na zemlji donio maleni Isus.“„Ne želim završiti ove riječi čestitke a da od vas ne zatražim oprost za nedostatke – moje i mojih suradnikâ – i za neke skandale, koji su učinili toliko zla. Oprostite mi“, kazao je papa Franjo i zaključio: „Sretan Božić i, molim vas, molite za mene!“